Rizična ponašanja u vezi s HIV/AIDS-om u osobito osjetljivih skupina mladih u Hrvatskoj istražena su metodom brze procjene i intervencije. Prenosimo dio zaključaka prim. mr. sc. Marine Kuzman iz HZJZ-a.
Zašto brza procjena i intervencija (Rapid Assessment and Response-RAR)
Rezultati istraživanja u Hrvatskoj
Rizična ponašanja
Uzimanje droga i seksualno ponašanje
Promiskuitet
Prepoznavanje rizika
Informacije o HIV-u i spolno prenosivim bolestima
Testiranje na HIV, hepatitis B i C
Zaključci i preporuke
Poduzete mjere
Iako svi raspoloživi podaci ukazuju da pojavljivanje i učestalost HIV/AIDS infekcije u Hrvatskoj nije visoka, promjene u društvenim, ekonomskim i kulturološkim normama mogu utjecati na povećanje broja čimbenika koji bi mogli doprinijeti rizičnim ponašanjima, a time i mogućnosti širenja infekcije. Potrebno je nastaviti s razvojem i primjenom strategije u vezi s HIV/AIDS-om u Hrvatskoj, jer su dosadašnje mjere održale nisku incidenciju i prevalenciju infekcije.
Zašto brza procjena i intervencija (Rapid Assessment and Response-RAR)
Oboljeli od HIV/AIDS-a u Hrvatskoj u razdoblju 1995-2002*. godine
Godina Broj
1995 20
1996 24
1997 27
1998 34
1999 28
2000 36
2001 25
2002* 5
ukupno 342
*za 2002. godinu podaci su za prva 3 mjeseca!
RAR je u Hrvatskoj omogućio UNICEF i Canadian International Development Agency (CIDA). Proveden je u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu u razdoblju od prosinca 2001. godine do veljače 2002. godine.
Zbog brzih promjena u zdravstvenoj problematici te zdravstvenom, ali i socijalnom i ekonomskom sustavu, realna je opasnost da mjere prevencije ne odgovore uvijek najaktualnijim potrebama. Stoga se nastoji ubrzati proces sagledavanja problema i procjene situacije tako da odgovarajuće mjere intervencije mogu biti što brže i djelotvornije primijenjene. RAR je metoda sagledavanja postojećeg stanja, procjena situacije i uočavanje rizičnih i kritičnih točaka za intervenciju koja se razlikuje od uobičajenih metoda.
Odabrani su mladi do 24 godine koji pripadaju nekoj od rizičnih skupina (ovisnici o drogama i to osobito i.v. ovisnici, mladi izvan sistema školovanja, mladi s poremećajima u ponašanju kao što su delinkvencija, prostitucija, promiskuitet... Istraživanjem je ukupno obuhvaćeno 496 osoba.
Rezultati istraživanja u Hrvatskoj
Čimbenici rizika za HIV/AIDS i druge spolno prenosive infekcije su uzimanje droga (osobito intravensko uzimanje), koje je povezano s neplaniranim i slučajnim seksualnim odnosima, rana dob stupanja u seksualne odnose, nekorištenje kondoma, promiskuitet, sklonost "trgovini" seksom te niska percepcija rizika.
Čimbenici koji doprinose rizičnosti su nedovoljna informiranost (nedostatna edukacija), nedostatak savjetovališta za mlade, nedovoljno "harm-reduction" programa za ovisnike, nestandardizirano provođenje metadonskog programa, slaba povezanost vladinih i nevladinih institucija i udruga te nedovoljno programa za mobilne i marginalizirane populacijske skupine.
Rizična ponašanja
Oboljeli od HIV/AIDS-a prema grupama povećanog rizika
RIZIČNA GRUPA Broj %
Dijete HIV+ majke 8 2,3
Hemofiličar 13 3,8
Homo/Bisex 120 35,1
I. V. narkoman 42 12,3
Nepoznato 22 6,4
Heteroseksualci 136 39,7
Primalac inokr. 1 0,3
Ukupno 342
1985-2002*. godine
Među svim odabranim rizičnim skupinama uporaba droga je česta, ukazujući na sve veću prisutnost i porast uporabe sintetskih droga (osobito ectasyja). To je karakteristika svih gradova, kako onih u kojima je heroinska epidemija u fazi stabilizacije ili zaustavljanja, kao što se proteklih godina može pratiti u Splitu i Zagrebu, tako i onih gdje je heroin još uvijek u porastu (Rijeka, Osijek). Od 265 osoba koje su kao pripadnici rizičnih skupina ispunile standardizirani upitnik, njih 241 (90.9%) su barem jednom u životu probali neku od psihoaktivnih tvari. Srednja dob prve uporabe je bila 15 godina za dječake i 16 godina za djevojke. U posljednjem mjesecu prije istraživanja 72% njih je uzelo marihuanu, 30% ecstasy, a 15% amfetamine.
Od njih 265 je 91 (34.3%) uzeo drogu intravenski (srednja dob prve intravenske uporabe 17.8 godina za mladiće i 17.5 godina za djevojke).
Inače je najčešće uzimano psihoaktivno sredstvo alkohol, koji mladi ne doživljavaju kao rizičan.
Dijeljenje igala i šprica (i ostalog pribora) je u životu barem jednom učinilo 70,8% intravenskih ovisnika, no iz nalaza fokus grupa proizlazi da se ta praksa rapidno smanjuje tamo gdje su dobro organizirani "harm-reduction" programi (u Splitu u posljednjih mjesec dana 28%; trenutačno 12% ovisnika dijeli s nekim igle i šprice). Još viša zastupljenost dijeljenja pomoćnog pribora ukazuje da ovisnici nisu svjesni da se i njime može prenijeti potencijalna infekcija.
Uzimanje droga i seksualno ponašanje
Spolni odnos pod utjecajem droge i/ili alkohola imalo je 78% ispitanika oba spola (neznatno više mladići). To su neplanirani i slučajni odnosi pri kojima se ne koristi zaštita. Zbivaju se najčešće na tulumima i zabavama ili kod kuće.
Dob stupanja u seksualne odnose je u rizičnim skupinama nekoliko mjeseci (do godine dana) ranija no u "nerizičnoj" populaciji. Dok je prosjek prvog seksualnog iskustva za Hrvatsku prema dostupnim istraživanjima oko 17 godina, za mlade iz rizičnih skupina srednja dob prvog seksualnog iskustva je bila 16,1 godina (slično i za djevojke i mladiće).
Promiskuitet
Najveći dio (54,1%) mladih je u protekloj godini imao 2-5 seksualnih partnera, a 41,1% djevojaka i 31,7% mladića je izjavilo da su imali jednog partnera. Djevojke - ovisnice ponekad imaju seksualni odnos s dilerom zbog droge i to ne smatraju promiskuitetom ni prostitucijom. Iako je broj seksualnih partnera u protekloj godini relativno nizak, a prema podacima iz fokus grupa mladi izjavljuju da uglavnom "imaju stalnog partnera uz poneke avanture", 24% djevojaka i 45% mladića imalo je više od tri partnera u životu, što ipak upozorava na povećanu sklonost promiskuitetu.
Prepoznavanje rizika
Prepoznavanje rizika od inficiranja HIV-om ili drugim uzročnikom spolno prenosivih bolesti je među rizičnim skupinama nisko (52,0% mladića i 41,5% djevojaka misli da postoji rizik od inficiranja HIV-om /AIDS-om ili nekom drugom spolno prenosivom infekcijom). Percepcija rizika je viša u mladih koji su objektivno manje rizičnog ponašanja (ne uzimanju i. v. drogu i imaju manji broj partnera), što potvrđuje nepovezanost prepoznavanja rizika s realnom situacijom.
Informacije o HIV-u i spolno prenosivim bolestima
Informacije o HIV-u i spolno prenosivim bolestima dobivaju se (kao i prema drugim istraživanjima) najviše iz medija (59,6%) i od prijatelja (53,9%). Značajno je da je u djevojaka vrlo visoko rangirana obitelj (40,9%) i tu komunikaciju između majki i kćeri treba smatrati više nego dragocjenom u zaštitnom smislu. Dječaci u obitelji rijetko razgovaraju o seksu (20,4%). Iz fokus grupa i intervjua proizašlo je da se dosta zna o AIDS-u, sifilisu i gonoreji, ali o drugim spolnim bolestima (npr. HPV-u, klamidijskoj infekciji, hepatitisu B i C) mladi imaju malo ili nimalo informacija.
U našem ispitivanju čak 70,1% mladića i 48,8% djevojaka misli da su im informacije o spolno prenosivim bolestima dostatne. No, ako se uzme u obzir da 48,2% ukupno misli da postoji rizik inficiranja HIV-om ili drugim spolno prenosivim bolestima, a samo 13,0% ispitanika koristi redovito kondom tijekom spolnog odnosa, potvrđuje se da informiranost (ili procjena o informiranosti) nije dovoljna za utjecaj na ponašanje.
Testiranje na HIV, hepatitis B i C
Gdje se testirati?
Od intravenskih ovisnika 68,1% se testiralo na hepatitis B, 67,0% na hepatitis C i 57,8% na HIV. Među mladima koji nisu i.v. ovisnici samo se 3-4% testiralo na neku od tih infekcija, što ukazuje da se kao rizičan prepoznaje intravenski put prijenosa. Najčešći razlog netestiranja je da se to smatra nepotrebnim (76,7%), a djevojke su sklonije priznati i strah od testiranja (12,7%). Kako je prema podacima iz Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, medu testiranima bilo 34,5% pozitivnih na hepatitis B, 67,4% pozitivnih na hepatitis C, a 1,5% pozitivnih na HIV, i ti su nalazi posredan dokaz da je učestalost HIV-a u populacji niska.
Zaključci i preporuke
Zaključci i preporuke
* Nastaviti s razvojem i primjenom strategije u vezi s HIV/AIDS-om u Hrvatskoj, jer su dosadašnje mjere održale nisku incidenciju i prevalenciju infekcije.
* Razmotriti postojeći program zdravstvenog odgoja s naglaskom na "edukaciju vršnjaka" i seksualnu edukaciju.
* Poduprijeti osnivanje višenamjenskih otvorenih centara za mlade
* Uključiti mlade za koje se pojedini programi stvaraju u sam proces njihovog nastajanja.
* Podržati osnivanje "harm-reduction" programa te povećati i broj i obuhvat njihovih korisnika.
* Unaprijediti suradnju vladinih institucija i nevladinih udruga. Osigurati dostupnost kondoma.
Poduzete mjere
Na temelju nalaza RAR istraživanja i proizašlih preporuka, UNICEF je podržao petomjesečni
program osnivanja višenamjenskih Centara za mlade ("Youth Friendly Centers") u Rijeci i Splitu.
Program je razrađen i prihvaćen, a počeli su s radom već u kolovozu.
Program uključuje edukaciju na tri razine (ključnih timova, zdravstvenih i prosvjetnh profesionalaca te "eduakciju vršnjaka"), osiguranje: MEMO AIDS-a kao nastavnog pomagala, suradnju s nevladinim udrugama, ginekološke preglede za rizične adolescentice te redovite sate rada otvorenog centra u kojem dežuraju obučeni stručnjaci i članovi nevladinih udruga, uz evaluaciju programa. Za sada se rad prostorno odvija u ambulantama školske medicine, koje su i položajem u sustavu, i sadržajem svojih aktivnosti najbliže programskim zadaćama centra. Ukoliko se rad savjetovališta te primjena edukacije u redovitom programu škola pokažu potrebnim i djelotvornim, očekuje se podrška gradskih struktura kako bi se aktivnosti mogle i nadalje održavati.
Zašto brza procjena i intervencija (Rapid Assessment and Response-RAR)
Rezultati istraživanja u Hrvatskoj
Rizična ponašanja
Uzimanje droga i seksualno ponašanje
Promiskuitet
Prepoznavanje rizika
Informacije o HIV-u i spolno prenosivim bolestima
Testiranje na HIV, hepatitis B i C
Zaključci i preporuke
Poduzete mjere
Iako svi raspoloživi podaci ukazuju da pojavljivanje i učestalost HIV/AIDS infekcije u Hrvatskoj nije visoka, promjene u društvenim, ekonomskim i kulturološkim normama mogu utjecati na povećanje broja čimbenika koji bi mogli doprinijeti rizičnim ponašanjima, a time i mogućnosti širenja infekcije. Potrebno je nastaviti s razvojem i primjenom strategije u vezi s HIV/AIDS-om u Hrvatskoj, jer su dosadašnje mjere održale nisku incidenciju i prevalenciju infekcije.
Zašto brza procjena i intervencija (Rapid Assessment and Response-RAR)
Oboljeli od HIV/AIDS-a u Hrvatskoj u razdoblju 1995-2002*. godine
Godina Broj
1995 20
1996 24
1997 27
1998 34
1999 28
2000 36
2001 25
2002* 5
ukupno 342
*za 2002. godinu podaci su za prva 3 mjeseca!
RAR je u Hrvatskoj omogućio UNICEF i Canadian International Development Agency (CIDA). Proveden je u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu u razdoblju od prosinca 2001. godine do veljače 2002. godine.
Zbog brzih promjena u zdravstvenoj problematici te zdravstvenom, ali i socijalnom i ekonomskom sustavu, realna je opasnost da mjere prevencije ne odgovore uvijek najaktualnijim potrebama. Stoga se nastoji ubrzati proces sagledavanja problema i procjene situacije tako da odgovarajuće mjere intervencije mogu biti što brže i djelotvornije primijenjene. RAR je metoda sagledavanja postojećeg stanja, procjena situacije i uočavanje rizičnih i kritičnih točaka za intervenciju koja se razlikuje od uobičajenih metoda.
Odabrani su mladi do 24 godine koji pripadaju nekoj od rizičnih skupina (ovisnici o drogama i to osobito i.v. ovisnici, mladi izvan sistema školovanja, mladi s poremećajima u ponašanju kao što su delinkvencija, prostitucija, promiskuitet... Istraživanjem je ukupno obuhvaćeno 496 osoba.
Rezultati istraživanja u Hrvatskoj
Čimbenici rizika za HIV/AIDS i druge spolno prenosive infekcije su uzimanje droga (osobito intravensko uzimanje), koje je povezano s neplaniranim i slučajnim seksualnim odnosima, rana dob stupanja u seksualne odnose, nekorištenje kondoma, promiskuitet, sklonost "trgovini" seksom te niska percepcija rizika.
Čimbenici koji doprinose rizičnosti su nedovoljna informiranost (nedostatna edukacija), nedostatak savjetovališta za mlade, nedovoljno "harm-reduction" programa za ovisnike, nestandardizirano provođenje metadonskog programa, slaba povezanost vladinih i nevladinih institucija i udruga te nedovoljno programa za mobilne i marginalizirane populacijske skupine.
Rizična ponašanja
Oboljeli od HIV/AIDS-a prema grupama povećanog rizika
RIZIČNA GRUPA Broj %
Dijete HIV+ majke 8 2,3
Hemofiličar 13 3,8
Homo/Bisex 120 35,1
I. V. narkoman 42 12,3
Nepoznato 22 6,4
Heteroseksualci 136 39,7
Primalac inokr. 1 0,3
Ukupno 342
1985-2002*. godine
Među svim odabranim rizičnim skupinama uporaba droga je česta, ukazujući na sve veću prisutnost i porast uporabe sintetskih droga (osobito ectasyja). To je karakteristika svih gradova, kako onih u kojima je heroinska epidemija u fazi stabilizacije ili zaustavljanja, kao što se proteklih godina može pratiti u Splitu i Zagrebu, tako i onih gdje je heroin još uvijek u porastu (Rijeka, Osijek). Od 265 osoba koje su kao pripadnici rizičnih skupina ispunile standardizirani upitnik, njih 241 (90.9%) su barem jednom u životu probali neku od psihoaktivnih tvari. Srednja dob prve uporabe je bila 15 godina za dječake i 16 godina za djevojke. U posljednjem mjesecu prije istraživanja 72% njih je uzelo marihuanu, 30% ecstasy, a 15% amfetamine.
Od njih 265 je 91 (34.3%) uzeo drogu intravenski (srednja dob prve intravenske uporabe 17.8 godina za mladiće i 17.5 godina za djevojke).
Inače je najčešće uzimano psihoaktivno sredstvo alkohol, koji mladi ne doživljavaju kao rizičan.
Dijeljenje igala i šprica (i ostalog pribora) je u životu barem jednom učinilo 70,8% intravenskih ovisnika, no iz nalaza fokus grupa proizlazi da se ta praksa rapidno smanjuje tamo gdje su dobro organizirani "harm-reduction" programi (u Splitu u posljednjih mjesec dana 28%; trenutačno 12% ovisnika dijeli s nekim igle i šprice). Još viša zastupljenost dijeljenja pomoćnog pribora ukazuje da ovisnici nisu svjesni da se i njime može prenijeti potencijalna infekcija.
Uzimanje droga i seksualno ponašanje
Spolni odnos pod utjecajem droge i/ili alkohola imalo je 78% ispitanika oba spola (neznatno više mladići). To su neplanirani i slučajni odnosi pri kojima se ne koristi zaštita. Zbivaju se najčešće na tulumima i zabavama ili kod kuće.
Dob stupanja u seksualne odnose je u rizičnim skupinama nekoliko mjeseci (do godine dana) ranija no u "nerizičnoj" populaciji. Dok je prosjek prvog seksualnog iskustva za Hrvatsku prema dostupnim istraživanjima oko 17 godina, za mlade iz rizičnih skupina srednja dob prvog seksualnog iskustva je bila 16,1 godina (slično i za djevojke i mladiće).
Promiskuitet
Najveći dio (54,1%) mladih je u protekloj godini imao 2-5 seksualnih partnera, a 41,1% djevojaka i 31,7% mladića je izjavilo da su imali jednog partnera. Djevojke - ovisnice ponekad imaju seksualni odnos s dilerom zbog droge i to ne smatraju promiskuitetom ni prostitucijom. Iako je broj seksualnih partnera u protekloj godini relativno nizak, a prema podacima iz fokus grupa mladi izjavljuju da uglavnom "imaju stalnog partnera uz poneke avanture", 24% djevojaka i 45% mladića imalo je više od tri partnera u životu, što ipak upozorava na povećanu sklonost promiskuitetu.
Prepoznavanje rizika
Prepoznavanje rizika od inficiranja HIV-om ili drugim uzročnikom spolno prenosivih bolesti je među rizičnim skupinama nisko (52,0% mladića i 41,5% djevojaka misli da postoji rizik od inficiranja HIV-om /AIDS-om ili nekom drugom spolno prenosivom infekcijom). Percepcija rizika je viša u mladih koji su objektivno manje rizičnog ponašanja (ne uzimanju i. v. drogu i imaju manji broj partnera), što potvrđuje nepovezanost prepoznavanja rizika s realnom situacijom.
Informacije o HIV-u i spolno prenosivim bolestima
Informacije o HIV-u i spolno prenosivim bolestima dobivaju se (kao i prema drugim istraživanjima) najviše iz medija (59,6%) i od prijatelja (53,9%). Značajno je da je u djevojaka vrlo visoko rangirana obitelj (40,9%) i tu komunikaciju između majki i kćeri treba smatrati više nego dragocjenom u zaštitnom smislu. Dječaci u obitelji rijetko razgovaraju o seksu (20,4%). Iz fokus grupa i intervjua proizašlo je da se dosta zna o AIDS-u, sifilisu i gonoreji, ali o drugim spolnim bolestima (npr. HPV-u, klamidijskoj infekciji, hepatitisu B i C) mladi imaju malo ili nimalo informacija.
U našem ispitivanju čak 70,1% mladića i 48,8% djevojaka misli da su im informacije o spolno prenosivim bolestima dostatne. No, ako se uzme u obzir da 48,2% ukupno misli da postoji rizik inficiranja HIV-om ili drugim spolno prenosivim bolestima, a samo 13,0% ispitanika koristi redovito kondom tijekom spolnog odnosa, potvrđuje se da informiranost (ili procjena o informiranosti) nije dovoljna za utjecaj na ponašanje.
Testiranje na HIV, hepatitis B i C
Gdje se testirati?
Od intravenskih ovisnika 68,1% se testiralo na hepatitis B, 67,0% na hepatitis C i 57,8% na HIV. Među mladima koji nisu i.v. ovisnici samo se 3-4% testiralo na neku od tih infekcija, što ukazuje da se kao rizičan prepoznaje intravenski put prijenosa. Najčešći razlog netestiranja je da se to smatra nepotrebnim (76,7%), a djevojke su sklonije priznati i strah od testiranja (12,7%). Kako je prema podacima iz Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, medu testiranima bilo 34,5% pozitivnih na hepatitis B, 67,4% pozitivnih na hepatitis C, a 1,5% pozitivnih na HIV, i ti su nalazi posredan dokaz da je učestalost HIV-a u populacji niska.
Zaključci i preporuke
Zaključci i preporuke
* Nastaviti s razvojem i primjenom strategije u vezi s HIV/AIDS-om u Hrvatskoj, jer su dosadašnje mjere održale nisku incidenciju i prevalenciju infekcije.
* Razmotriti postojeći program zdravstvenog odgoja s naglaskom na "edukaciju vršnjaka" i seksualnu edukaciju.
* Poduprijeti osnivanje višenamjenskih otvorenih centara za mlade
* Uključiti mlade za koje se pojedini programi stvaraju u sam proces njihovog nastajanja.
* Podržati osnivanje "harm-reduction" programa te povećati i broj i obuhvat njihovih korisnika.
* Unaprijediti suradnju vladinih institucija i nevladinih udruga. Osigurati dostupnost kondoma.
Poduzete mjere
Na temelju nalaza RAR istraživanja i proizašlih preporuka, UNICEF je podržao petomjesečni
program osnivanja višenamjenskih Centara za mlade ("Youth Friendly Centers") u Rijeci i Splitu.
Program je razrađen i prihvaćen, a počeli su s radom već u kolovozu.
Program uključuje edukaciju na tri razine (ključnih timova, zdravstvenih i prosvjetnh profesionalaca te "eduakciju vršnjaka"), osiguranje: MEMO AIDS-a kao nastavnog pomagala, suradnju s nevladinim udrugama, ginekološke preglede za rizične adolescentice te redovite sate rada otvorenog centra u kojem dežuraju obučeni stručnjaci i članovi nevladinih udruga, uz evaluaciju programa. Za sada se rad prostorno odvija u ambulantama školske medicine, koje su i položajem u sustavu, i sadržajem svojih aktivnosti najbliže programskim zadaćama centra. Ukoliko se rad savjetovališta te primjena edukacije u redovitom programu škola pokažu potrebnim i djelotvornim, očekuje se podrška gradskih struktura kako bi se aktivnosti mogle i nadalje održavati.