Razvijenost muskulature ocenjujemo sa ocenama od 1 do 3.
ocena 1 – muskulatura slabije izražene reljefnosti sa karakterističnim malim obimom i elastičnošću,
ocena 2 – muskulatura, elastičnost i obim srednje razvijen sa srednje izraženim reljefom
ocena 3 – muskulatura sa velikim obimom dobro razvijenim mišićima koji su dovoljno elastični i čvrsti i sa jasno izraženim reljefom.
Ocena debljine i rasporeda masnog tkiva – debljina masnog tkiva i njen raspored kod sportiste ima veliki značaj za postizanje dobrih sportskih rezultata. Pri procenjivanju polazimo od izgleda kože sportiste koja može biti: čista, glatka, vlažna, elastična itd.
Potkožno masnog tkiva ocenjujemo sa različitog aspekta: kod sportiste procenu vršimo na osnovu sporta kojim se bavi.(dati naše tabele) ako su u sportskoj igri dominantni gornji ekstremiteti poželjno je da potkožno masno tkivo bude manje ili obrnuto ako su donji ekstremiteti dominanti potreban je manji odnos potkožnog masnog tkiva. Bitno je naglasiti da povećane vrednosti masnog tkiva ni na jednom delu tela nije poželjna a naročito kod sportistea, posebno treba biti obazriv sa potkožnim masnim tkivom trbuha koji je kod svih sportista važan, jer jačina (izraženost) trbušne muskulature sprečava veći broj povreda.
Gojaznost koja se javlja u periodu prepuberteta i puberteta najčešće je konstitucionalne prirode a manje hormonskog dizbalansa. Masno tkivo u početnom razvoju je pravilno raspoređeno da bi kasnije došlo do nagomilavanja oko pojasa (najviše i najčešće po našim istraživanjima Jerkan, 2003.godina) u predelu m.oblicvusa externusa et internusa, bedara i kukova. Naglom promenom težina može da dođe do niza poremećaja , a najčešće su na udaru donji ekstremiteti. Dolazi do promene psihičkog stanja deteta u ovom periodu koje trajno može da ga odvoji od sporta i da neke reverzibilne osobine prevede u trajne ireverzibilne. Period puberteta je karakterističan i po naglom rastu telesne visine koja je obično praćena i rastom telesne mase. Ako nastane neravnoteža i gubitak apetita javlja se mršavost a to se često objašnjava poremećajem u lučenju endokrinih žlezdi i raznim psihičkim konfliktima.
Sem kod sportista debljina i raspored masnog potkožnog tkiva različita je. U zavisnosti od pola uzrasta sredine karaktera ishrane profesije različito se javlja. Da bi se pravilno procenila uhranjenost dati su određeni kriterijumi:
Lokalizacija po celom telu a najčešće oko struka, kukova i na trbuhu. Kod žena najčešće lokalizacija je oko struka, trbuha i na donjim ekstremitetima. Kod muškaraca u gornjim delovoma tela na trbuhui bedrima, na licu se retko sreće ako postoji onda je najčešće u predelu podbratka.
Somatoskopijom u periodu rasta treba određivati i stadijum polnog sazrevanja. Kod dečaka se određuje na osnovu kosmatosti genitalnog predela i pazušnih jama, a kod devojčica pored gore navedenog još i praćenjem razvoja grudnih žlezdi i registrovanjem početka menstrualnog ciklusa.
Biološka zrelost po Taneru – predstavlja praktičnu primenu somatoskopije u određivanju biološke zrelosti, odnosno biološke starosti, a u školi i u sportu se primenjuje pri prvom kontaktu trenera i profesora fizičkog vaspitanja sa budućim sportistom. Osobe, odnosno sportisti koji su istog kalendarskog godišta ne moraju da imaju parametre iste biolške zrelosti. Često srećemo prilikom pregleda pozitivnu biološku zrelost koja može da bude 1 do 2 godine u plusu i tada govorimo o akcelerantima i u minusu od 1 do 2 godine. Tada govorimo o osobama retardiranim u razvoju. Značaj ovog ispitivanja je suštinska jer nam pomaže u selekciji sportista po sportovima, odnosno profesorima fizičkog omugućavaju da nastavni plan lakše sprovedu imajući u vidu biološku zrelost deteta.
Sa anatomskog stanovišta biološku zrelost posmatramo prema okoštavanju jezgra i veličine epifizarnih pukotina na osnovu rendgen snimaka, elektromagnetne rezonance i drugih radioloških metoda. Sve ovo ima i svoje nedostatke jer zračenje mladog organizma nije preporučljiv zbog daljeg biološkog razvoja.
Iz ovog, a i iz praktičnih razloga, opredelili smo se za metodu poTaneru, koja se zasniva na principu procene nivoa razvoja maljavosti na pojedinim delovima tela muškaraca i žena. Ujedno ovom metodom ocenjivali smo razvoj polnih organa kod muškaraca, a kod žena nivo razvoja grudi i godine prve menstruacije (menarhe). Ocenu maljavosti vrše kvalifikovana lica.
Aksilarnu (pazušnu ) maljavost određujemo ocenama od 1. do 3.
Kod pubične maljavosti posebno ocenjujemo osobe muškog pola, a posebno osobe ženskog pola. Ovu maljavost kod osoba oba pola ocenjujemo sa ocenama od 1. do 5.
Razvoj polnih organa kod muškarca ocenjujemo ocenama od 1 do 5.
Razvoj grudi kod žene ocenjuje se od 1. do 5.
Razvijenost muskulature ocenjujemo na osnovu ekstremiteta, muskulaturne reljefnosti, kao i njene elastičnosti na celoj površini tela ispitanika.









