Notice: Undefined property: stdClass::$permalink in /home/poliklin/public_html/plugins/content/kasocialsharing.php on line 400

Notice: Undefined index: use_ids in /home/poliklin/public_html/plugins/content/kasocialsharing.php on line 413

Notice: Undefined variable: plgConfig in /home/poliklin/public_html/plugins/content/kasocialsharing.php on line 185
PITANJE:
Već nekoliko mjeseci primjećujem bijele naslage na jeziku. Prije 15-ak dana obratila sam se stomatologu koji mi je rekao da se radi o gljivicama. Otada koristim gel mikonazol i ispirem usta heksidin otopinom, međutim bez značajnijih rezultata iako u uputstvima lijeka piše da bi se gljivice trebale povući za 2-3 dana. Budući da navedenu terapiju koristim dva tjedna, a da se gljivice smanje pa se ponovno vraćaju, da li trebam promijeniti terapiju ili poduzeti nešto drugo?
 
ODGOVOR:Najčešća gljivica koja je uzročnik infekcije sluznice usne šupljine je Candida albicans. Infekcije s Candidom se dešavaju najčešće onda kad je iz bilo kojeg razloga smanjena otpornost organizma prema infekcijama. Dodatni faktor rizika je nestajanje fiziološke bakterijske flore usne šupljine što omogućava nesmetan rast gljivica koje se i inače nalaze u usnoj šupljini, ali je njihov rast suprimiran nedostatkom hranjivih tvari koje kompetitivno troše bakterije (nepatogene) fiziološke flore usne šupljine.
To je najčešće slučaj kod male djece, bolesnika s prirođenim deficitima ili bolestima imunološkog sustava (leukodiskrazije i sl.) i stečenim deficitima imunološkog sustava ( AIDS, dugotrajna uporaba antibiotika širokog spetra djelovanja ili kortikosteroida), metaboličkim bolestima (npr. dijabetes), stanjima izrazite iscrpljenost organizma (onkološki bolesnici), te općenito kod involutivnih procesa organizma u dubokoj starosti.
Tipičan izgled kandidijaze jest hiperemična sluznica prekrivena sa zrnatim bjelkastim membranama koje se relativno čvrsto drže podloge i pri čijem odizanju se eksponira žarkocrvena podležeća sluznica koja može i krvariti.
Dijagnozu možemo potvrditi pregledom nativnog preparata fiksiranog s natrijevim hidroksidom. Rutinski možemo citološki obrisak inkriminiranog dijela sluznice obojati s periodičkim acid-Schiffovim bojanjem. Svakako najsigurniji način je uzgoj i analiza suspektnog materijala u posebnim hranilištima ( Sabouraud, Pagano-Levin ili BIGGY agar).
Liječenje se sastoji lokalne ( nistatin, klotrimazol) ili sistemne (ketokonazol, flukonazol) terapije antifungalnim lijekovima u periodu od 7 do 14 dana. Simptomi vrlo brzo nestaju (u roku od 3-4 dana ), ali nažalost recidivi su vrlo česti, poglavito ako i dalje perzistira neki od predisponirajućih faktora koje sam naveo na početku. U tom smislu svakako treba poraditi na njihovoj eliminaciji.