Mnogi su ponosni na svoju pozadinu, pa se hvale njezinom čvrstoćom i dimenzijama istovjetnima onima Jennifer Lopez...
Mnogi su ponosni na svoju pozadinu, pa se hvale njezinom čvrstoćom i dimenzijama istovjetnima onima Jennifer Lopez. Nekima, pak napeta stražnjica uzrokuje bol pri hodanju. Kriv je mišić piriformis, jer pritišće ishijadični živac
Mladost nije niakkava garancija.
Podosta 18- godišnjaka ima iskustva s nepodnošljivom boli u donjem dijelu leđa. Statistike govore da takva muči 30 do 45 posto odraslih osoba,a najčešće je posljedica dobro poznatog išijasa. Uzrokuje ga upala ili pritisak na korijen ishijadičnog živca u križima. Od njih se bol širi u zadnji dio noge do koljena, pa i stopala.
Upravo zbog tih simptoma, često se predvidi drugi mogući krivac nezgodacija s pozadinom i nogama. U 6 posto slučajeva krivac je dugotrajan grč ili ozljeda kruškolikog mišića, piriformisa, smještenog duboko u stražnjici.
Žene su meta
Zadaća piriformisa je okretanje noge i njeno dovođenje u središnju liniju, ispred tijela. Drugačije rečeno, hodanje nogu pred nogu. Kad taj mišić pritišće ishijadični živac koji prolazi odmah ispod njega, nastaje sindrom piriformisa.
Iako su napisani brojni stručni radovi, ovaj sindrom još uvijek zahuktava rasprave u naučnoj zajednici. Poznato je da se 6 puta češće pojavljuje kod žena nego kod muškaraca, a najčešće je posljedica ozljede stražnjice. Nerijetko ga imaju profesionalni vozači, teniseri, skijaši, biciklisti.
Bolna kvrga
Sindrom piriformis prate bol u stražnjici, zadnjem dijelu noge do koljena. Javlja se tokom sjedenja, za ustajanja iz kreveta te za vrijeme hodanja ili trčanja. Često se oboljeli tuže i na slabost noge. Uz sindrom piriformis vežeu se dva problema, otežano dijagnosticiranje i otpornost na liječenje. Zbog toga mnogi uzaludno obilaze liječničke ordinacije u potrazi za olakšanjem boli. Prema podacima, kod oko 2 posto pacijenata kojima je hirurški liječen išijas i nisu se riješili tegoba, to i nije bilo moguće jer u stvari imaju sindrom piriformis.a!
Iskusan liječnik prepoznaje ovaj sindrom po napetosti stražnjice. Prilikom preglada može, obično napipati tvrdu kvrgu na potezu od kralježnice prema kuku. Sumnju potvrđuje bol koju trpi pacijent dok, na zahtjev liječnika, za ležanja na leđima ima problematičnu nogu savija u koljenu pod pravim uglom. Ili je, savijenu samo za 10 ili 20 stepeni u koljenu, okreće od vanjske strane tijela prema unutrašnjoj.
Konačna dijagnoza postavlja se isključivanjem drugih oboljenja koje prate slični simptomi. U tome pomažu rendgenske snimke i magnetska rezonancija ? koji otkrivaju moguće herniju međukralješčanog diska, tumor leđne moždine ? te elektromiografija prikazom promjena na mišićima ili živcima.
Opustite se
Mada liječenje u većini slučajeva nije komplikovano, traje dugo. Za smirivanje boli prepisuje se nesteroidni protuupalni lijekovi.
Prvu pomoć pružaju fizilkalna terapija opuštanjem, istezanjem i snaženjem mišića piriformisa te dubinska masaža, koja ga nježno opušta. Za vrijeme akutne boli treba izbjegavati jaču fizičku aktivnost, što češće se odmarati u ležećem položaju i svakako izbjegavati duže sjedenje. Svakih 20-tak minuta preporučuje se ustati sa stolice i polagano šetati prostorijom 2 do 3 minute.
Ako se uprkos upornom liječenju kroz 3 godine ne postigne poboljšanje, preporučuje se hirurško liječenje. Oporavak obično traje 2 do 3 sedmice.
Jednostavno i zabavno
Bolje je spriječiti nego liječiti. Jednostavnim vježbama koje možete izvoditi u spavaćoj sobi ili dnevnom boravku preduhitrit ćete nastanak ovog sindroma.
Ako se već pojavio, istim vježbama ga se možete riješiti ? vježbate li uporno više puta dnevno nekoliko mjeseci.
Vježba 1 . Stanite uspravno, zahvaćenu nogu polako zarotirajte tako da stopalo dovedete ispred stopala druge noge. Zadržite položaj 10 sekundi. Ponovite 10 puta.
Vježba 2 . Lezite na leđa. Jednu nogu savijte u koljenu, pa ga približite prsima. Zadržite položaj 3 do 4 sekunde. Ponovite s drugom nogom. Potom s obje. Cijelu seriju ponovite 5 do 10 puta.
Mnogi su ponosni na svoju pozadinu, pa se hvale njezinom čvrstoćom i dimenzijama istovjetnima onima Jennifer Lopez. Nekima, pak napeta stražnjica uzrokuje bol pri hodanju. Kriv je mišić piriformis, jer pritišće ishijadični živac
Mladost nije niakkava garancija.
Podosta 18- godišnjaka ima iskustva s nepodnošljivom boli u donjem dijelu leđa. Statistike govore da takva muči 30 do 45 posto odraslih osoba,a najčešće je posljedica dobro poznatog išijasa. Uzrokuje ga upala ili pritisak na korijen ishijadičnog živca u križima. Od njih se bol širi u zadnji dio noge do koljena, pa i stopala.
Upravo zbog tih simptoma, često se predvidi drugi mogući krivac nezgodacija s pozadinom i nogama. U 6 posto slučajeva krivac je dugotrajan grč ili ozljeda kruškolikog mišića, piriformisa, smještenog duboko u stražnjici.
Žene su meta
Zadaća piriformisa je okretanje noge i njeno dovođenje u središnju liniju, ispred tijela. Drugačije rečeno, hodanje nogu pred nogu. Kad taj mišić pritišće ishijadični živac koji prolazi odmah ispod njega, nastaje sindrom piriformisa.
Iako su napisani brojni stručni radovi, ovaj sindrom još uvijek zahuktava rasprave u naučnoj zajednici. Poznato je da se 6 puta češće pojavljuje kod žena nego kod muškaraca, a najčešće je posljedica ozljede stražnjice. Nerijetko ga imaju profesionalni vozači, teniseri, skijaši, biciklisti.
Bolna kvrga
Sindrom piriformis prate bol u stražnjici, zadnjem dijelu noge do koljena. Javlja se tokom sjedenja, za ustajanja iz kreveta te za vrijeme hodanja ili trčanja. Često se oboljeli tuže i na slabost noge. Uz sindrom piriformis vežeu se dva problema, otežano dijagnosticiranje i otpornost na liječenje. Zbog toga mnogi uzaludno obilaze liječničke ordinacije u potrazi za olakšanjem boli. Prema podacima, kod oko 2 posto pacijenata kojima je hirurški liječen išijas i nisu se riješili tegoba, to i nije bilo moguće jer u stvari imaju sindrom piriformis.a!
Iskusan liječnik prepoznaje ovaj sindrom po napetosti stražnjice. Prilikom preglada može, obično napipati tvrdu kvrgu na potezu od kralježnice prema kuku. Sumnju potvrđuje bol koju trpi pacijent dok, na zahtjev liječnika, za ležanja na leđima ima problematičnu nogu savija u koljenu pod pravim uglom. Ili je, savijenu samo za 10 ili 20 stepeni u koljenu, okreće od vanjske strane tijela prema unutrašnjoj.
Konačna dijagnoza postavlja se isključivanjem drugih oboljenja koje prate slični simptomi. U tome pomažu rendgenske snimke i magnetska rezonancija ? koji otkrivaju moguće herniju međukralješčanog diska, tumor leđne moždine ? te elektromiografija prikazom promjena na mišićima ili živcima.
Opustite se
Mada liječenje u većini slučajeva nije komplikovano, traje dugo. Za smirivanje boli prepisuje se nesteroidni protuupalni lijekovi.
Prvu pomoć pružaju fizilkalna terapija opuštanjem, istezanjem i snaženjem mišića piriformisa te dubinska masaža, koja ga nježno opušta. Za vrijeme akutne boli treba izbjegavati jaču fizičku aktivnost, što češće se odmarati u ležećem položaju i svakako izbjegavati duže sjedenje. Svakih 20-tak minuta preporučuje se ustati sa stolice i polagano šetati prostorijom 2 do 3 minute.
Ako se uprkos upornom liječenju kroz 3 godine ne postigne poboljšanje, preporučuje se hirurško liječenje. Oporavak obično traje 2 do 3 sedmice.
Jednostavno i zabavno
Bolje je spriječiti nego liječiti. Jednostavnim vježbama koje možete izvoditi u spavaćoj sobi ili dnevnom boravku preduhitrit ćete nastanak ovog sindroma.
Ako se već pojavio, istim vježbama ga se možete riješiti ? vježbate li uporno više puta dnevno nekoliko mjeseci.
Vježba 1 . Stanite uspravno, zahvaćenu nogu polako zarotirajte tako da stopalo dovedete ispred stopala druge noge. Zadržite položaj 10 sekundi. Ponovite 10 puta.
Vježba 2 . Lezite na leđa. Jednu nogu savijte u koljenu, pa ga približite prsima. Zadržite položaj 3 do 4 sekunde. Ponovite s drugom nogom. Potom s obje. Cijelu seriju ponovite 5 do 10 puta.
