Mnogi zglobove uzimaju zdravo za gotovo. Dok o kostima zbog prijeteće osteoropoze vode računa i barem jednom dnevno im priušte šoljicu mlijeka kako bi bile čvršće, gotovo posve zaboravljaju da u cijeloj priči one nisu same...
Mnogi zglobove uzimaju zdravo za gotovo. Dok o kostima zbog prijeteće osteoropoze vode računa i barem jednom dnevno im priušte šoljicu mlijeka kako bi bile čvršće, gotovo posve zaboravljaju da u cijeloj priči one nisu same.
Kosti su sastvani dio našeg lokomotornog, odnosno sistema za pokretanje kojega još čine zglobovi i mišići. Kad savki od ove trojke obavlja svoju zadaću, bez problema ujutro ustajemo iz kreveta, krećemo se po kući, sjedamo za stol, odlazimo na posao.
Zadaća je kosti da štiti unutrašnje organe, daje čvrstoću našem tijelu i služe nam za kretanje. Mišići, osim što nam daju snagu za rad, omogućavaju pokretanje kosti. To je moguće jer kosti nisu međusobno fiksirane, već su povezane zglobovima.
Do 40, godine većina i ne zna da ih ima, jer ima najčešće ne stvaraju probleme. Iako fizijatri govore o više od 100 različitih bolesti koje pogađaju zglobove, najčešće su artroze, degenaerativne bolesti zglobova poznate još i kao osteoartritis. One su u 2003. godini navele 108.760 naših građana da potraže pomoć liječnika.
Prema epidemiološkim podacima, neki od simptoma degenerativnih promjena zglobova ima svaka četvrta žena i svaki peti muškarac srednje životne dobi, odnosno oko 95 posto naših građana starijih od 50 godina. A ne mora biti tako.
O ČEMU SE RADI
Oštećenja i propadanje hrskavice zgloba ? najbolje opisuju artrozu. Njezin uzrok nije poznat, no smatra se da uz stariju životnu dob određenu ulogu igraju i prehrana, debljina, hormoni, genetska predispozicija, spol. Svi ti faktori pomažu nastanku promjena u zglobu koje se obično pojavljuju kod četrdesetogodišnjaka, a neposredno su povezane s habanjem ili, kako se obično govori, starenjem zgloba. Najčešće je ono posljedica njegovog prekomjernog opterećenja. Zato su golemi broj ponavljanja istog pokreta, neprirodan položaj tijela i prekomjerna tjelesna kilaža pravi neprijatelji zglobova. Pri pokretanju mehanički se oštećuju površinski slojevi zglobne hrskavice pa ona oslabi, omekša, degenerira. Na bolest ukazuje bol koja se pojavljuje u zahvaćenom zglobu za vrijeme njegova izrazitog opterećenja. Ako osoba promjenom ponašanja i stilom života te lijekovima ne zaustavi napredovanje bolesti i ne pomogne oporavku hrskavice, bolest napreduje, pa bol s vremenom postaje jača i stalna. Tada zglob ne boli samo kad se napravi neki pokret već i kad se miruje.
Kako se bolest razvija, pojavljuju se i drugi simptomi ? pokretljivost je sve ograničenija i slabija, a zglob nestabilan. Uz to zglob postaje izobličen i bolan na dodir.
KAKO SU GRAĐENI
Zglob je pokretan spoj između kosti. Čine ga najmanje dvije kosti koje zovemo zglobovnim tijeloma. Obično su priljubljena i utisnuta jedna u drugu, pa razlikujemo konveksno i konkavno zglobno tijelo.
Svako je prekriveno glatko površinom, tzv. zglobnom plohom koju pokriva zglobna hrskavica. To je glatko, sjajno, polupropusno tkivo bijele boje u kojem nema živaca ni krvnih žilica, a debelo je tek nekoliko milimetara. Najdeblja je na mjestu najvećeg pritiska jedne kosti, odnosno jednog zglobnog tijela na drugo, a može bez problema podnositi opterećenja nekoliko puta veća od težine tijela.
Zbog svoje elastičnosti ublažava pritisak koji se prenosi preko zgloba, a zbog glatkoće omogućava pokrete u zglobu. U poslu joj pomaže zglobna ili sinovijska tekućina koja se nalazi odmah ispod hrskavice i neprekidno je vlaži. Na taj je način podmazuje.
Kako hrskavica nema svojih krvnih žila prehranjuje se upijanjem tvari iz zglobne tekućine. Zbog toga je kretanje izuzetno važno za zdravlje hrskavice, jer dodirivanje zglobnih ploha omogućava prehranu hrskavice.
Do njezinog oštećenja dolazi iz dva razloga. Najčešće zbog preopterećenja zglobova, a može je uzrokovati i prirođena slabost hrskavice. Na njoj se u oba slučaja, zbog mehaničkih opterećenja, pojavljuju brazde i oštećenja. Omekša, a kako se ne može obnavljati s vremenom postaje sve tanja.
U konačnici, na mjestima najvećeg pritiska potpuno nestaje. Tada kosta nastoji proširiti površinu opterećenja zgloba, pa buja na rubovima zgloba. Tako nastaju osteofiti, izrasti na kostima koji otežavaju pokretanje zgloba i izazivaju bol.
KUKOVI, KOLJENA
Oštećenje hrskavice može se pojaviti na svim zglobovima, no obično prvo napada najopterećenije ? zglobove kukova, koljena, stopala. Kod žena se često pojavljuje i na malim zglobovima šake.
Koksartroza ili artroza kuka na prvom je mjestu po učestalosti i tegobama koje stvara oboljelome. Prate je bol pri hodanju i ograničeni pokreti kuka, a često i grebanje u kuku te blokada pokreta.
Gonartroza ili artroza koljena zauzima visoko drugo mjesto po učestalosti na listi najčešćih bolesti zglobova. Odaje bol s prednje ili unutrašnje strane koljena koja se javlja pri hodu, posebno po neravnom tlu.
Na stopalu artroza obično zahvata zglobove palca, iako se može pojaviti na svakom zglobu. Bol tokom hodanja, ograničen pokret te izobličenje i zadebljanje zahvaćenog zgloba jasni su znakovi bolesti.
Na šakama artroza obično zahvata zglobove između prstiju te srednje i krajnje članke prstiju. Obično kažiprsta i srednjeg prsta. Uz bolove, prate je i ograničen pokret te otok zahvaćenog zgloba. Često ide u kompletu s vratnom spondilozom i nerijetko je imaju žene starije od 50 godina, koje su po profesiji daktilografkinje.
LIJEČENJE
U otkrivanju artroze pomaže opis subjektivnih tegoba oboljelog te izgled zahvaćenog zgloba. Pomažu i labaratorijske pretrage krvi kod kojih su nalazi obično uredni, ali mogu pokazati ubrzanu sedimentaciju crvenih krvnih stanica te nešto povišene vrijednosti keratin-sulfata. Dijagnozu potvrđuju radiološke pretrage koje pokazuju osteofite, suženje prostora između zglobnih tijela, sklerozu hrskavice.
Liječenje ovisi o tome koji je zglob zahvaćen i kakve tegobe zadaje oboljelome. Obično započinje lijekovima za smirivanje boli i ublažavanja otoka. Stoga se najčešće koriste razni analgetici, nesteroidni antireumatici i kortikosteroidi.
Lakši oblici bolesti, u posljednje vrijeme često se liječe nanošenjem nesteroidnih antireumatika na zahvaćeni zglob. Razni oblici fizikalne terapije sastavni su dio liječenja.
SAMOPOMOĆ
I prije nego se jave, počnite brinuti o zdravlju zglobova. Što više se krećite i odvojite pola sata dnevno za svoje tijelo, šetajte, vozite bicikl, plivajte, plešite.... sve to pomaže da se vaša hrskavica bolje hrani. Svakako u prehranu ubacite više jala koja sadrže omega 3 masne kiseline. One ubrzavaju i poboljšavaju djelovanje glukozamina kojeg proizvodi naše tijelo, a zadužen je za izgradnju kosti hrskavice. Zbog toga, neka se bar dvaput sedmično na vašem jelovniku nađe plava riba, najbolje kuhana i začinjena maslinovim uljem. Nije na odmet da si osigurate i dnevnu dozu vitamina C i E, primjerice grejpom i suncokretovim sjemenkama, pa pomognete zdravlju organizma.
Kad smo već kod jela ? ne jedite za dvoje! Vašim je zglobovima sasvim dovoljna vaša normalna tjelesna težina. Izbjegavajte skakanje, ono izuzetno opterećuje zglobove koljena i stopala. Hrskavica u koljenu izložena je opterećenju koje može iznositi do 350 kg po cm. Zbog toga trčanje zamijenite brzim hodanjem
SAVJET !
Kao što ne dopuštate godinama da nesmetano napadaju i ostavljaju trag na avašem licu, tako od preranog starenja čuvajte i zglobove. Ne ponavljajte u beskraj iste pokrete. Ne nosite velike terete, za to služe kolica.
Mnogi zglobove uzimaju zdravo za gotovo. Dok o kostima zbog prijeteće osteoropoze vode računa i barem jednom dnevno im priušte šoljicu mlijeka kako bi bile čvršće, gotovo posve zaboravljaju da u cijeloj priči one nisu same.
Kosti su sastvani dio našeg lokomotornog, odnosno sistema za pokretanje kojega još čine zglobovi i mišići. Kad savki od ove trojke obavlja svoju zadaću, bez problema ujutro ustajemo iz kreveta, krećemo se po kući, sjedamo za stol, odlazimo na posao.
Zadaća je kosti da štiti unutrašnje organe, daje čvrstoću našem tijelu i služe nam za kretanje. Mišići, osim što nam daju snagu za rad, omogućavaju pokretanje kosti. To je moguće jer kosti nisu međusobno fiksirane, već su povezane zglobovima.
Do 40, godine većina i ne zna da ih ima, jer ima najčešće ne stvaraju probleme. Iako fizijatri govore o više od 100 različitih bolesti koje pogađaju zglobove, najčešće su artroze, degenaerativne bolesti zglobova poznate još i kao osteoartritis. One su u 2003. godini navele 108.760 naših građana da potraže pomoć liječnika.
Prema epidemiološkim podacima, neki od simptoma degenerativnih promjena zglobova ima svaka četvrta žena i svaki peti muškarac srednje životne dobi, odnosno oko 95 posto naših građana starijih od 50 godina. A ne mora biti tako.
O ČEMU SE RADI
Oštećenja i propadanje hrskavice zgloba ? najbolje opisuju artrozu. Njezin uzrok nije poznat, no smatra se da uz stariju životnu dob određenu ulogu igraju i prehrana, debljina, hormoni, genetska predispozicija, spol. Svi ti faktori pomažu nastanku promjena u zglobu koje se obično pojavljuju kod četrdesetogodišnjaka, a neposredno su povezane s habanjem ili, kako se obično govori, starenjem zgloba. Najčešće je ono posljedica njegovog prekomjernog opterećenja. Zato su golemi broj ponavljanja istog pokreta, neprirodan položaj tijela i prekomjerna tjelesna kilaža pravi neprijatelji zglobova. Pri pokretanju mehanički se oštećuju površinski slojevi zglobne hrskavice pa ona oslabi, omekša, degenerira. Na bolest ukazuje bol koja se pojavljuje u zahvaćenom zglobu za vrijeme njegova izrazitog opterećenja. Ako osoba promjenom ponašanja i stilom života te lijekovima ne zaustavi napredovanje bolesti i ne pomogne oporavku hrskavice, bolest napreduje, pa bol s vremenom postaje jača i stalna. Tada zglob ne boli samo kad se napravi neki pokret već i kad se miruje.
Kako se bolest razvija, pojavljuju se i drugi simptomi ? pokretljivost je sve ograničenija i slabija, a zglob nestabilan. Uz to zglob postaje izobličen i bolan na dodir.
KAKO SU GRAĐENI
Zglob je pokretan spoj između kosti. Čine ga najmanje dvije kosti koje zovemo zglobovnim tijeloma. Obično su priljubljena i utisnuta jedna u drugu, pa razlikujemo konveksno i konkavno zglobno tijelo.
Svako je prekriveno glatko površinom, tzv. zglobnom plohom koju pokriva zglobna hrskavica. To je glatko, sjajno, polupropusno tkivo bijele boje u kojem nema živaca ni krvnih žilica, a debelo je tek nekoliko milimetara. Najdeblja je na mjestu najvećeg pritiska jedne kosti, odnosno jednog zglobnog tijela na drugo, a može bez problema podnositi opterećenja nekoliko puta veća od težine tijela.
Zbog svoje elastičnosti ublažava pritisak koji se prenosi preko zgloba, a zbog glatkoće omogućava pokrete u zglobu. U poslu joj pomaže zglobna ili sinovijska tekućina koja se nalazi odmah ispod hrskavice i neprekidno je vlaži. Na taj je način podmazuje.
Kako hrskavica nema svojih krvnih žila prehranjuje se upijanjem tvari iz zglobne tekućine. Zbog toga je kretanje izuzetno važno za zdravlje hrskavice, jer dodirivanje zglobnih ploha omogućava prehranu hrskavice.
Do njezinog oštećenja dolazi iz dva razloga. Najčešće zbog preopterećenja zglobova, a može je uzrokovati i prirođena slabost hrskavice. Na njoj se u oba slučaja, zbog mehaničkih opterećenja, pojavljuju brazde i oštećenja. Omekša, a kako se ne može obnavljati s vremenom postaje sve tanja.
U konačnici, na mjestima najvećeg pritiska potpuno nestaje. Tada kosta nastoji proširiti površinu opterećenja zgloba, pa buja na rubovima zgloba. Tako nastaju osteofiti, izrasti na kostima koji otežavaju pokretanje zgloba i izazivaju bol.
KUKOVI, KOLJENA
Oštećenje hrskavice može se pojaviti na svim zglobovima, no obično prvo napada najopterećenije ? zglobove kukova, koljena, stopala. Kod žena se često pojavljuje i na malim zglobovima šake.
Koksartroza ili artroza kuka na prvom je mjestu po učestalosti i tegobama koje stvara oboljelome. Prate je bol pri hodanju i ograničeni pokreti kuka, a često i grebanje u kuku te blokada pokreta.
Gonartroza ili artroza koljena zauzima visoko drugo mjesto po učestalosti na listi najčešćih bolesti zglobova. Odaje bol s prednje ili unutrašnje strane koljena koja se javlja pri hodu, posebno po neravnom tlu.
Na stopalu artroza obično zahvata zglobove palca, iako se može pojaviti na svakom zglobu. Bol tokom hodanja, ograničen pokret te izobličenje i zadebljanje zahvaćenog zgloba jasni su znakovi bolesti.
Na šakama artroza obično zahvata zglobove između prstiju te srednje i krajnje članke prstiju. Obično kažiprsta i srednjeg prsta. Uz bolove, prate je i ograničen pokret te otok zahvaćenog zgloba. Često ide u kompletu s vratnom spondilozom i nerijetko je imaju žene starije od 50 godina, koje su po profesiji daktilografkinje.
LIJEČENJE
U otkrivanju artroze pomaže opis subjektivnih tegoba oboljelog te izgled zahvaćenog zgloba. Pomažu i labaratorijske pretrage krvi kod kojih su nalazi obično uredni, ali mogu pokazati ubrzanu sedimentaciju crvenih krvnih stanica te nešto povišene vrijednosti keratin-sulfata. Dijagnozu potvrđuju radiološke pretrage koje pokazuju osteofite, suženje prostora između zglobnih tijela, sklerozu hrskavice.
Liječenje ovisi o tome koji je zglob zahvaćen i kakve tegobe zadaje oboljelome. Obično započinje lijekovima za smirivanje boli i ublažavanja otoka. Stoga se najčešće koriste razni analgetici, nesteroidni antireumatici i kortikosteroidi.
Lakši oblici bolesti, u posljednje vrijeme često se liječe nanošenjem nesteroidnih antireumatika na zahvaćeni zglob. Razni oblici fizikalne terapije sastavni su dio liječenja.
SAMOPOMOĆ
I prije nego se jave, počnite brinuti o zdravlju zglobova. Što više se krećite i odvojite pola sata dnevno za svoje tijelo, šetajte, vozite bicikl, plivajte, plešite.... sve to pomaže da se vaša hrskavica bolje hrani. Svakako u prehranu ubacite više jala koja sadrže omega 3 masne kiseline. One ubrzavaju i poboljšavaju djelovanje glukozamina kojeg proizvodi naše tijelo, a zadužen je za izgradnju kosti hrskavice. Zbog toga, neka se bar dvaput sedmično na vašem jelovniku nađe plava riba, najbolje kuhana i začinjena maslinovim uljem. Nije na odmet da si osigurate i dnevnu dozu vitamina C i E, primjerice grejpom i suncokretovim sjemenkama, pa pomognete zdravlju organizma.
Kad smo već kod jela ? ne jedite za dvoje! Vašim je zglobovima sasvim dovoljna vaša normalna tjelesna težina. Izbjegavajte skakanje, ono izuzetno opterećuje zglobove koljena i stopala. Hrskavica u koljenu izložena je opterećenju koje može iznositi do 350 kg po cm. Zbog toga trčanje zamijenite brzim hodanjem
SAVJET !
Kao što ne dopuštate godinama da nesmetano napadaju i ostavljaju trag na avašem licu, tako od preranog starenja čuvajte i zglobove. Ne ponavljajte u beskraj iste pokrete. Ne nosite velike terete, za to služe kolica.
