c_200_120_16777215_0_http___www.net.hr_2003_05_12_0220007.17.jpg
 
Suprotno uvriježenom mišljenju, osobine ličnosti ne prestaju se mijenjati s navršenih 30 godina, objavili su američki znanstvenici.
 
Naprotiv, drevna izreka da ljudi s godinama postaju mudriji mogla bi se pokazati istinitom, stoji u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu "New Scientist".

Psiholog Sanay Srivastava i kolege sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji ispitali su u 130.000 ljudi ključne osobine poznate kao "velikih pet": savjesnost, ugodnost, neurotičnost, otvorenost i druželjubivost.

Velik broj psihologa vjeruje da su te osobine genetski uvjetovane i da se ne mijenjaju nakon 30-te godine. No, istraživanje upućuje da se ljudi mijenjaju i nakon te dobi, a da su neke promjene vrlo velike.

"Pronašli smo različite obrasce po kojima se ljudi mijenjaju", rekao je Srivastava. "Ljudi postaju bolji s usponima i padovima u životu, a kako godine prolaze sve su brižniji i puni razumijevanja".

Znanstvenici su ustanovili da se neurotičnost s godinama smanjuje kod žena, no ne i kod muškaraca, a da otvorenost lagano opada kod oba spola.

Također su utvrdili da je savjesnost, sposobnost rješavanja zadataka i organizacijska sposobnost, na vrhuncu u 20-tim godinama, a ugodnost, koja uključuje privrženost i toplinu, kod većine ljudi raste u 30-tim godinama.

Srivastava kaže da se promjene u savjesnosti i privrženosti mogu objasniti životnim prilikama povezanima s poslom i obitelji. "U 20-tim godinama ljudi otkrivaju svijet i brzo poslovno napreduju te stvaraju čvrste veze u privatnom životu, dok privrženost koincidira s zasnivanjem obitelji", pojasnio je.

Po njegovim riječima, to su društveno uvjetovane promjene, kada se osoba prilagođava okruženju i svoje osobine usklađuje s određenim društvenim ulogama.
 
Hina

Add comment


Security code
Refresh