Ublažavanje posljedica stresa
Stres je bio reakcija pračovjeka na direktno životnu opasnost u kojoj se borio ili bježao. Adrenalin i kortizol, hormoni koje u stresnoj situaciji proizvode adrenalne žlijezde, stavljaju cijelo tijelo u stanje pripravnosti. Povećava se šećer u krvi za veću snagu, disanje i rad srca ubrzavaju se da se dobije više kiseonika, probava se zaustavlja da se energija ne bi trošila bespotrebno.
Stres je potreban i danas, međutim danas smo više pod stresom nego ikada. Danas živimo s lošom probavom, glavoboljama, nesanicom, lošim raspoloženjem i niskim imunitetom, što uzrokuje velike zdravstvene probleme. Debljamo se, povećava se holesterol, pada koncentracija, teško pamtimo, sklonost alergijama postaje veća, energija pada i najradije ne bismo ujutro ustali iz kreveta.
Ljutnja, strah, uzbuđenje, frustracija, odnosno hemijske supstance šećer, so, cigarete, alkohol, kafa i čaj stimulišu adrenalne žlijezde tjerajući ih na pretjerani rad, uništavajući naše zdravlje.
Za sprečavanje navedenog stručnjaci preporučuju izbacivanje iz ishrane ili minimalnu konzumaciju alkohola, gaziranih pića, umjetnih sokove, šećera, kafe i pržene hrane. Hrana bi trebala sadržati puno proteina, manje ugljikohidrata, što znači sve vrste nemasnog mesa i ribe te sve vrste što svježijeg voća i povrća.
Vitamin C, B5 i dobre masnoće ključni su faktori za zdrave adrenalne žlijezde. Također stručnjaci preporučuju vježbe, barem tri puta sedmično po dvadeset minuta.
