Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, moždani udar je klinički sindrom vaskularne etiologije, koji se očituje naglim nastankom fokalnog ili globalnog moždanog deficita što traje duže od 24 sata ili završava smrtnim ishodom.
Moždani udar je jedan od tri najčešća uzroka smrti u svijetu i značajan javno-zdravstveni problem. Oko 85% svih moždanih udara uzrokovano je ishemijom a oko 15% nastaje zbog hemoragije.
o autoru
Prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec
Klinika za neurologiju KB Sestre milosrdnice
Referentni centar za neurovaskularne bolesti
Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
Vinogradska 29, Zagreb
Primarna i sekundarna prevencija
Postupci prevencije
Liječenje hipretenzije
Uzimanje statina i antihipretenziva
Zaključak
Moždani udar se može spriječiti, a može se smanjiti i rizik recidiva moždanog udara.
Većina moždanih udara uzrokovana je aterosklerotskim promjenama na stijenkama arterija te bolestima srca. Stoga se brojni kardiovaskularni rizični čimbenici ubrajaju u rizične čimbenike za nastanak moždanog udara. Mada su zadnjih godina razvijeni terapijski postupci kojima se može smanjiti oštećenje mozga nastalo ishemijskim moždanim udarom (tromboliza), prevencija je i nadalje najučinkovitija strategija za smanjivanje učestalosti moždanog udara.
U većini zapadnih zemalja zabilježen je značajan pad smrtnosti od moždanog udara u zadnjim desetljećima. U Sjedinjenim američkim državama smrtnost od moždanog udara smanjena je za 60% od početka sedamdesetih do kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. Smatra se da je taj trend postignut gotovo isključivo modificiranjem faktora rizika za nastanak moždanog udara. Pokazalo se da se moždani udar može spriječiti kao i da se može smanjiti rizik recidiva moždanog udara.
Primarna i sekundarna prevencija
Primarnom i sekundarnom prevencijom moždanog udara može se produžiti ukupno preživljavanje, poboljšati kvaliteta života, smanjiti potreba za kirurškim zahvatima, te smanjiti učestalost budućih moždanih udara.
Prevencija označava postupke koji se poduzimaju kod bolesnika kako bi se spriječio nastanak moždanog udara. Tradicionalno se prevencija dijeli na primarnu i sekundarnu. Primarna prevencija obuhvaća prevenciju u zdravih osoba koje još nisu oboljele, odnosno koje još nisu zadobile moždani udar. Sekundarna prevencija predstavlja identificiranje i liječenje osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara, kako bi se spriječio nastanak moždanog udara, te liječenje i rehabilitaciju bolesnika koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog moždanog udara.
Primarnom i sekundarnom prevencijom moždanog udara može se produžiti ukupno preživljavanje, poboljšati kvaliteta života, smanjiti potreba za kirurškim zahvatima, te smanjiti učestalost budućih moždanih udara. Postupci i strategije primarne i sekundarne prevencije moždanog udara uvelike se preklapaju.
Postupci prevencije
U sklopu prevencije moždanog udara primjenjuju se slijedeći postupci:
1. potrebno je djelovati na faktore rizika povezane sa stilom života u cilju otklanjanja nezdravog stila život i promoviranja zdravog načina života
2. liječiti bolesti koje predstavljaju faktore rizika i na taj način smanjivati utjecaj tih faktora rizika na povećanje učestalosti moždanog udara
3. u slučaju ishemijskog moždanog udara uz djelovanje na faktore rizika propisuju se i određeni lijekovi: protiv zgrušavanja krvi i oralni antikoagulansi i antiagregacijska terapija
4. u slučaju značajne stenoze karotidnih arterija pristupa se operativnom liječenju karotidne stenoze.
Liječenje hipretenzije
Treba liječiti hipertenziju i održavati vrijednosti arterijskog tlaka u normalnim granicama, tj. ispod 130/80 mmHg.
Povišeni krvni tlak je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara. Učestalost moždanog udara povećava se kod povišenog dijastoličkog i sistoličkog tlaka. Objavljeni su rezultati studija koje dokazuju učinkovitosti i novijih ahtihipertenziva u smanjivanju rizika nastanka moždanog udara. Liječenje hipertenzije značajno smanjuje rizik moždanog udara. Podaci iz novijih studija pokazali su da smanjenje dijastoličkog arterijskog tlaka od 5-6 mmHg uzrokuje značajno smanjenje učestalosti moždanog udara od 42%. Značajno je napomenuti da treba liječiti hipertenziju i održavati vrijednosti arterijskog tlaka u normalnim granicama, tj. ispod 130/80 mmHg, a ne samo sniziti arterijski tlak.
Uzimanje statina i antihipretenziva
Primjenom statina dolazi do smanjivanja relativnog rizika moždanog udara za otprilike 30%.
Podaci iz novijih studija pokazuju da postoji povezanost između povišenih vrijednosti kolesterola i učestalosti moždanog udara. Zadnjih godina objavljeni su rezultati studija koji su pokazali značajno smanjenje učestalosti moždanog udara u bolesnika koji su uzimali statine. Studije o utjecaju statina na učestalost moždanog udara i opći mortalitet pokazale su da primjenom statina dolazi do smanjivanja relativnog rizika moždanog udara za otprilike 30% čime je ukazano na dobrotvorni učinak snižavanja vrijednosti kolesterola na učestalost moždanog udara.
U zadnje vrijeme pokazalo se da primjena novijih skupina antihipertenziva uz djelovanje na snižavanje krvnog tlaka, ima i dodatni povoljni učinak u prevenciji vaskularnih bolesti koji se objašnjava učinkom na stijenku krvnih žila, odnosno na endotelne stanice. Takvo djelovanje novijih skupina antihipertenziva moguće je i u bolesnika s normalnim krvnim tlakom. Primjena statina može dovesti do regresije aterosklerotskih plakova u karotidnim arterijama i da može smanjiti debljinu intime i medije čime se otvora mogućnost primjene statina u bolesnika s aterosklerotskim plakovima, a s normalnim vrijednostima kolesterola.
Blokatori kalcijevih kanala, osobito visoko lipofilni amlodipin i lacidipin pokazali su i neka svojstva antioksidativnog djelovanja. Istraživanja na životinjskim modelima su pokazala da ovi lijekovi reduciraju oksidaciju LDL čestica te sprečavaju njihovo nakupljanje u stijenkama arterijskih krvnih žila i smanjuju ateroskletotske lezije. Rezultati novijih višegodišnjih studija upućuju da blokatori kalcijevih kanala smanjuju progresiju ateroskleroze u bolesnika s hipertenzijom i koronarnom bolesti srca.
Novija istraživanja pokazuju da i primjena statina može dovesti i do regresije aterosklerotskih plakova u karotidnim arterijama i da može smanjiti debljinu intime i medije (intimal-medial thickness), čime bi se možda otvorila mogućnost primjene statina u bolesnika s aterosklerotskim plakovima, a s normalnim vrijednostima kolesterola.
Zaključak
Treba poticati nepušenje, odnosno prestanak pušenja, treba poticati povećanu tjelesnu aktivnost, smanjivanje prekomjerne tjelesne težine i primjenu zdravih načina prehrane (veće količine voća i povrća u prehrani, mediteranska dijeta!), savjetovati pijenje jednog do dva alkoholnog pića dnevno (crno vino!), a sprječavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića.
U zaključku može se reći da praktički svaki liječnik u svojoj svakodnevnoj praksi može doprinijeti prevenciji moždanog udara. Svakako treba poticati nepušenje, odnosno prestanak pušenja, treba poticati povećanu tjelesnu aktivnost, smanjivanje prekomjerne tjelesne težine i primjenu zdravih načina prehrane (veće količine voća i povrća u prehrani, mediteranska dijeta!), savjetovati pijenje jednog do dva alkoholnog pića dnevno (crno vino!), a sprječavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića. U sklopu prevencije moždanog udara treba djelovati na sve otklonjive čimbenike rizika, a naročitu pažnju treba posvetiti povišenom krvnom tlaku i povišenom kolesterolu. U hipertoničara treba liječiti hipertenziju i održavati vrijednosti arterijskog tlaka u normalnim granicama, tj. ispod 130/80 mmHg, a u bolesnika s povišenim vrijednostima kolesterola savjetovati dijetu i započeti terapiju statinima.
Pošalji Print Komentar
više o ovoj temi...
Moždana kap - rastući medicinski i socijalnoekonomski problem u starijih ljudi
U organizaciji Centra za gerontologiju ZZJZGZ i Hrvatskog društva za gerontologiju HLZ-a, 15. veljače 2005., održana je 134. Gerontološka tribina o moždanom udaru u straijih ljudi.
04.04.2005.
Uloga novijih antihipertenziva i statina u prevenciji moždanog udara
Sniženje povišenog krvnog tlaka i redukcija povišenog kolesterola povezani su sa značajnim padom rizika za nastanak moždanog udara. Pretpostavlja se da primjena lijekova iz grupe inhibitora angiotenzin-konvertaze (ACE inhibitori), blokatora angiotenzinskih receptora, antagonista kalcijevih kanala i statina ima uz regulaciju krvnog tlaka i sniženje serumskog kolesterola i neke dodatne povoljne učinke.
21.02.2005.
Mozak koji traje
Mozak je naše najveće blago, osobno računalo koje kreira i koordinira sva zbivanja u našem organizmu i ključ je zdravog i uspješnog života i dugovječnosti. Prof. dr. Vida Demarin i suradnice su nedavno izašlom knjigom "Mozak koji traje" u sklopu Naklade Zadro uspješno ponudile odgovore na neka od najčešćih pitanja koja svakodnevno postavljamo sami sebi, ali i našim liječnicima, a odnose se na razumijevanje različitih režima prehrane, kulinarskih tehnika, prehrambenih svojstava namirnica i dodataka prehrani.
15.02.2005.
Epidemiologija moždanog udara
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava - godišnje u svijetu od kardiovaskularnih bolesti umire preko 16,5 milijuna, a u Europi više od 5 milijuna ljudi. Udio cerebrovaskularnih bolesti na razini svijeta iznosi 32,9%, a u Europi 29,4%. Globalno cerebrovaskularne bolesti uzrok su smrti u oko 5,5 milijuna ljudi, a od toga blizu 1,5 milijun u Europi. Cerebrovaskularne bolesti 1990. godine nalazile su se na drugom mjestu iza ishemičnih bolesti srca među 15 najčešćih uzroka smrti, a projekcije za 2020. godinu govore da će ove dvije skupine i dalje biti vodeći uzrok smrti u svijetu.
31.01.2005.
Moždani udar - rastući medicinski i socijalno ekonomski problem
Moždani udar je važan zdravstveni i socijalno-ekonomski problem, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Epidemiološki podaci iz zapadnih zemalja pokazuju smanjivanje morbiditeta i mortaliteta od moždanog udara u zadnjim desetljećima prošloga stoljeća, što je izravna posljedica preventivnih aktivnosti. Nužno potrebno je širiti spoznaju o sprečavanju moždanog udara pomoću različitih metoda primarne i sekundarne prevencije a dosljedno i sveobuhvatno provođenje objavljenih preporuka za zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom može tome značajno doprinijeti.
21.01.2005.
Uloga novih antihipertenzivnih lijekova u prevenciji moždanog udara
Liječenje hipertenzije nesumnjivo ima značajnu ulogu u prevenciji moždanog udara, objavljeno je u preglednom članku u časopisu Acta Clinica Croatica.
05.01.2005.
Moždani udari najčešći ponedjeljkom
Istraživanje provedeno u Finskoj je pokazalo da se moždani udari najčešće događaju ponedjeljkom, a najrjeđe nedjeljom.
25.07.2004.
Moždani udar i rizik za Alzheimerovu bolest
Doživljena moždana kap kod starijih pacijenata čini se da povećava rizik za razvoj Alzheimerove bolesti, a pretpostavlja se da je to zbog oštećenja koju izaziva krv u mozgu.
24.12.2003.
Moždani udar
Moždani udar je prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok invaliditeta u svijetu i kod nas, te vodeći uzrok demencije. Stoga moždani udar nije samo medicinski, nego i veliki socioekonomski problem. U tranzicijskim zemljama, zemljama u razvoju, a i u Hrvatskoj učestalost obolijevanja od moždanog udara je u porastu, pa se očekuje prava "epidemija" obolijevanja od moždanog udara u godinama koje dolaze.
28.05.2002.
Moždani udar češći u bolesnika s anginom pectoris
U bolesnika sa stabilnom koronarnom bolesti, težina angine pectoris direktno je povezana s rizikom oboljevanja od ishemičnog moždanog udara, obajvljeno je u najnovijem broju časopisa Stroke.
26.01.2002.
Moždani udar - kako se vratiti u prijašnji način života
Posljedice bolesti mogu se ublažiti, a kod lakših moždanih udara i potpuno otkloniti. Moždani udar redovito ošteti dio mozga, pa kljenut i osjetilni poremećaji zahvate dijelove tijela kojima upravlja upravo taj dio mozga. Stoga je mnogim bolesnicima nakon moždanog udara nužna njega i promišljena rehabilitacija, kako bi opet postali samostalni. Često bolesnik mora ponovo naučiti hodati, govoriti, odijevati se, prati...
Moždani udar je jedan od tri najčešća uzroka smrti u svijetu i značajan javno-zdravstveni problem. Oko 85% svih moždanih udara uzrokovano je ishemijom a oko 15% nastaje zbog hemoragije.
o autoru
Prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec
Klinika za neurologiju KB Sestre milosrdnice
Referentni centar za neurovaskularne bolesti
Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
Vinogradska 29, Zagreb
Primarna i sekundarna prevencija
Postupci prevencije
Liječenje hipretenzije
Uzimanje statina i antihipretenziva
Zaključak
Moždani udar se može spriječiti, a može se smanjiti i rizik recidiva moždanog udara.
Većina moždanih udara uzrokovana je aterosklerotskim promjenama na stijenkama arterija te bolestima srca. Stoga se brojni kardiovaskularni rizični čimbenici ubrajaju u rizične čimbenike za nastanak moždanog udara. Mada su zadnjih godina razvijeni terapijski postupci kojima se može smanjiti oštećenje mozga nastalo ishemijskim moždanim udarom (tromboliza), prevencija je i nadalje najučinkovitija strategija za smanjivanje učestalosti moždanog udara.
U većini zapadnih zemalja zabilježen je značajan pad smrtnosti od moždanog udara u zadnjim desetljećima. U Sjedinjenim američkim državama smrtnost od moždanog udara smanjena je za 60% od početka sedamdesetih do kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. Smatra se da je taj trend postignut gotovo isključivo modificiranjem faktora rizika za nastanak moždanog udara. Pokazalo se da se moždani udar može spriječiti kao i da se može smanjiti rizik recidiva moždanog udara.
Primarna i sekundarna prevencija
Primarnom i sekundarnom prevencijom moždanog udara može se produžiti ukupno preživljavanje, poboljšati kvaliteta života, smanjiti potreba za kirurškim zahvatima, te smanjiti učestalost budućih moždanih udara.
Prevencija označava postupke koji se poduzimaju kod bolesnika kako bi se spriječio nastanak moždanog udara. Tradicionalno se prevencija dijeli na primarnu i sekundarnu. Primarna prevencija obuhvaća prevenciju u zdravih osoba koje još nisu oboljele, odnosno koje još nisu zadobile moždani udar. Sekundarna prevencija predstavlja identificiranje i liječenje osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara, kako bi se spriječio nastanak moždanog udara, te liječenje i rehabilitaciju bolesnika koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog moždanog udara.
Primarnom i sekundarnom prevencijom moždanog udara može se produžiti ukupno preživljavanje, poboljšati kvaliteta života, smanjiti potreba za kirurškim zahvatima, te smanjiti učestalost budućih moždanih udara. Postupci i strategije primarne i sekundarne prevencije moždanog udara uvelike se preklapaju.
Postupci prevencije
U sklopu prevencije moždanog udara primjenjuju se slijedeći postupci:
1. potrebno je djelovati na faktore rizika povezane sa stilom života u cilju otklanjanja nezdravog stila život i promoviranja zdravog načina života
2. liječiti bolesti koje predstavljaju faktore rizika i na taj način smanjivati utjecaj tih faktora rizika na povećanje učestalosti moždanog udara
3. u slučaju ishemijskog moždanog udara uz djelovanje na faktore rizika propisuju se i određeni lijekovi: protiv zgrušavanja krvi i oralni antikoagulansi i antiagregacijska terapija
4. u slučaju značajne stenoze karotidnih arterija pristupa se operativnom liječenju karotidne stenoze.
Liječenje hipretenzije
Treba liječiti hipertenziju i održavati vrijednosti arterijskog tlaka u normalnim granicama, tj. ispod 130/80 mmHg.
Povišeni krvni tlak je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara. Učestalost moždanog udara povećava se kod povišenog dijastoličkog i sistoličkog tlaka. Objavljeni su rezultati studija koje dokazuju učinkovitosti i novijih ahtihipertenziva u smanjivanju rizika nastanka moždanog udara. Liječenje hipertenzije značajno smanjuje rizik moždanog udara. Podaci iz novijih studija pokazali su da smanjenje dijastoličkog arterijskog tlaka od 5-6 mmHg uzrokuje značajno smanjenje učestalosti moždanog udara od 42%. Značajno je napomenuti da treba liječiti hipertenziju i održavati vrijednosti arterijskog tlaka u normalnim granicama, tj. ispod 130/80 mmHg, a ne samo sniziti arterijski tlak.
Uzimanje statina i antihipretenziva
Primjenom statina dolazi do smanjivanja relativnog rizika moždanog udara za otprilike 30%.
Podaci iz novijih studija pokazuju da postoji povezanost između povišenih vrijednosti kolesterola i učestalosti moždanog udara. Zadnjih godina objavljeni su rezultati studija koji su pokazali značajno smanjenje učestalosti moždanog udara u bolesnika koji su uzimali statine. Studije o utjecaju statina na učestalost moždanog udara i opći mortalitet pokazale su da primjenom statina dolazi do smanjivanja relativnog rizika moždanog udara za otprilike 30% čime je ukazano na dobrotvorni učinak snižavanja vrijednosti kolesterola na učestalost moždanog udara.
U zadnje vrijeme pokazalo se da primjena novijih skupina antihipertenziva uz djelovanje na snižavanje krvnog tlaka, ima i dodatni povoljni učinak u prevenciji vaskularnih bolesti koji se objašnjava učinkom na stijenku krvnih žila, odnosno na endotelne stanice. Takvo djelovanje novijih skupina antihipertenziva moguće je i u bolesnika s normalnim krvnim tlakom. Primjena statina može dovesti do regresije aterosklerotskih plakova u karotidnim arterijama i da može smanjiti debljinu intime i medije čime se otvora mogućnost primjene statina u bolesnika s aterosklerotskim plakovima, a s normalnim vrijednostima kolesterola.
Blokatori kalcijevih kanala, osobito visoko lipofilni amlodipin i lacidipin pokazali su i neka svojstva antioksidativnog djelovanja. Istraživanja na životinjskim modelima su pokazala da ovi lijekovi reduciraju oksidaciju LDL čestica te sprečavaju njihovo nakupljanje u stijenkama arterijskih krvnih žila i smanjuju ateroskletotske lezije. Rezultati novijih višegodišnjih studija upućuju da blokatori kalcijevih kanala smanjuju progresiju ateroskleroze u bolesnika s hipertenzijom i koronarnom bolesti srca.
Novija istraživanja pokazuju da i primjena statina može dovesti i do regresije aterosklerotskih plakova u karotidnim arterijama i da može smanjiti debljinu intime i medije (intimal-medial thickness), čime bi se možda otvorila mogućnost primjene statina u bolesnika s aterosklerotskim plakovima, a s normalnim vrijednostima kolesterola.
Zaključak
Treba poticati nepušenje, odnosno prestanak pušenja, treba poticati povećanu tjelesnu aktivnost, smanjivanje prekomjerne tjelesne težine i primjenu zdravih načina prehrane (veće količine voća i povrća u prehrani, mediteranska dijeta!), savjetovati pijenje jednog do dva alkoholnog pića dnevno (crno vino!), a sprječavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića.
U zaključku može se reći da praktički svaki liječnik u svojoj svakodnevnoj praksi može doprinijeti prevenciji moždanog udara. Svakako treba poticati nepušenje, odnosno prestanak pušenja, treba poticati povećanu tjelesnu aktivnost, smanjivanje prekomjerne tjelesne težine i primjenu zdravih načina prehrane (veće količine voća i povrća u prehrani, mediteranska dijeta!), savjetovati pijenje jednog do dva alkoholnog pića dnevno (crno vino!), a sprječavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića. U sklopu prevencije moždanog udara treba djelovati na sve otklonjive čimbenike rizika, a naročitu pažnju treba posvetiti povišenom krvnom tlaku i povišenom kolesterolu. U hipertoničara treba liječiti hipertenziju i održavati vrijednosti arterijskog tlaka u normalnim granicama, tj. ispod 130/80 mmHg, a u bolesnika s povišenim vrijednostima kolesterola savjetovati dijetu i započeti terapiju statinima.
Pošalji Print Komentar
više o ovoj temi...
Moždana kap - rastući medicinski i socijalnoekonomski problem u starijih ljudi
U organizaciji Centra za gerontologiju ZZJZGZ i Hrvatskog društva za gerontologiju HLZ-a, 15. veljače 2005., održana je 134. Gerontološka tribina o moždanom udaru u straijih ljudi.
04.04.2005.
Uloga novijih antihipertenziva i statina u prevenciji moždanog udara
Sniženje povišenog krvnog tlaka i redukcija povišenog kolesterola povezani su sa značajnim padom rizika za nastanak moždanog udara. Pretpostavlja se da primjena lijekova iz grupe inhibitora angiotenzin-konvertaze (ACE inhibitori), blokatora angiotenzinskih receptora, antagonista kalcijevih kanala i statina ima uz regulaciju krvnog tlaka i sniženje serumskog kolesterola i neke dodatne povoljne učinke.
21.02.2005.
Mozak koji traje
Mozak je naše najveće blago, osobno računalo koje kreira i koordinira sva zbivanja u našem organizmu i ključ je zdravog i uspješnog života i dugovječnosti. Prof. dr. Vida Demarin i suradnice su nedavno izašlom knjigom "Mozak koji traje" u sklopu Naklade Zadro uspješno ponudile odgovore na neka od najčešćih pitanja koja svakodnevno postavljamo sami sebi, ali i našim liječnicima, a odnose se na razumijevanje različitih režima prehrane, kulinarskih tehnika, prehrambenih svojstava namirnica i dodataka prehrani.
15.02.2005.
Epidemiologija moždanog udara
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava - godišnje u svijetu od kardiovaskularnih bolesti umire preko 16,5 milijuna, a u Europi više od 5 milijuna ljudi. Udio cerebrovaskularnih bolesti na razini svijeta iznosi 32,9%, a u Europi 29,4%. Globalno cerebrovaskularne bolesti uzrok su smrti u oko 5,5 milijuna ljudi, a od toga blizu 1,5 milijun u Europi. Cerebrovaskularne bolesti 1990. godine nalazile su se na drugom mjestu iza ishemičnih bolesti srca među 15 najčešćih uzroka smrti, a projekcije za 2020. godinu govore da će ove dvije skupine i dalje biti vodeći uzrok smrti u svijetu.
31.01.2005.
Moždani udar - rastući medicinski i socijalno ekonomski problem
Moždani udar je važan zdravstveni i socijalno-ekonomski problem, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Epidemiološki podaci iz zapadnih zemalja pokazuju smanjivanje morbiditeta i mortaliteta od moždanog udara u zadnjim desetljećima prošloga stoljeća, što je izravna posljedica preventivnih aktivnosti. Nužno potrebno je širiti spoznaju o sprečavanju moždanog udara pomoću različitih metoda primarne i sekundarne prevencije a dosljedno i sveobuhvatno provođenje objavljenih preporuka za zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom može tome značajno doprinijeti.
21.01.2005.
Uloga novih antihipertenzivnih lijekova u prevenciji moždanog udara
Liječenje hipertenzije nesumnjivo ima značajnu ulogu u prevenciji moždanog udara, objavljeno je u preglednom članku u časopisu Acta Clinica Croatica.
05.01.2005.
Moždani udari najčešći ponedjeljkom
Istraživanje provedeno u Finskoj je pokazalo da se moždani udari najčešće događaju ponedjeljkom, a najrjeđe nedjeljom.
25.07.2004.
Moždani udar i rizik za Alzheimerovu bolest
Doživljena moždana kap kod starijih pacijenata čini se da povećava rizik za razvoj Alzheimerove bolesti, a pretpostavlja se da je to zbog oštećenja koju izaziva krv u mozgu.
24.12.2003.
Moždani udar
Moždani udar je prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok invaliditeta u svijetu i kod nas, te vodeći uzrok demencije. Stoga moždani udar nije samo medicinski, nego i veliki socioekonomski problem. U tranzicijskim zemljama, zemljama u razvoju, a i u Hrvatskoj učestalost obolijevanja od moždanog udara je u porastu, pa se očekuje prava "epidemija" obolijevanja od moždanog udara u godinama koje dolaze.
28.05.2002.
Moždani udar češći u bolesnika s anginom pectoris
U bolesnika sa stabilnom koronarnom bolesti, težina angine pectoris direktno je povezana s rizikom oboljevanja od ishemičnog moždanog udara, obajvljeno je u najnovijem broju časopisa Stroke.
26.01.2002.
Moždani udar - kako se vratiti u prijašnji način života
Posljedice bolesti mogu se ublažiti, a kod lakših moždanih udara i potpuno otkloniti. Moždani udar redovito ošteti dio mozga, pa kljenut i osjetilni poremećaji zahvate dijelove tijela kojima upravlja upravo taj dio mozga. Stoga je mnogim bolesnicima nakon moždanog udara nužna njega i promišljena rehabilitacija, kako bi opet postali samostalni. Često bolesnik mora ponovo naučiti hodati, govoriti, odijevati se, prati...
