Prevencija i liječenje akutnih i kroničnih stanja
Prateći pacijenta kroz dulje razdoblje iskusni obiteljski liječnik lako uočava pogoršanje neke kronične bolesti. Kontinuirano praćenje i suradljivost liječnika i pacijenta omogućit će nakon pregleda donošenje odluke o daljnjem postupku, bilo promjeni terapije - lijekova ili upućivanje na daljnje bolničko liječenje, te pomaže da se pojava nekih kroničnih bolesti može za dulje vrijeme odgoditi.
Uloga liječnika obiteljske medicine kod akutne zarazne bolesti
Akutne bolesti i akutna stanja
Kronične bolesti (bolest koja je stalno prisutna)
Sprječavanje pogoršanja kronične bolesti
Prevencija kroničnih bolesti
Lijekovi i kronične bolesti
Povišeni krvni tlak - hipertenzija
Kako dugo se mora uzimati lijekove?
Lijekovi ne mogu zamijeniti druge vrlo važne mjere
Važnost dijete
Koje su opasnosti dugog uzimanja lijekova?
Kontinuirana terapija
Uloga liječnika obiteljske medicine kod akutne zarazne bolesti
Najvažnije je da se točno pridržavamo liječničkih uputa, a tu ima neizmjernu vrijednost suradnja cijele obitelji koja pomaže u pravilnom uzimanju lijeka, a time i bržeg ozdravljenja.
Najjednostavniji primjer je pojava akutne zarazne bolesti poput npr. upale ždrijela. Vrijedi znati da su od svih bolesti zbog kojih se javljamo liječniku najčešće bolesti dišnih putova. Uglavnom su svima poznati simptomi upale ždrijela koji se očituju poput otežanog gutanja, bolova u ždrijelu, povišene tjelesne temperature, a nerijetko i opće klonulosti.
Liječenje takvog promijenjenog zdravstvenog stanja traži često upotrebu lijekova kao što su antibiotici.
Različito dugi oporavci koji su potrebni nakon preboljenih upalnih bolesti lakše će biti riješenii unutar zdrave obitelji, a i sam pojedinac brže će se oporaviti uz podršku ostalih najbližih članova obitelji.
Akutne bolesti i akutna stanja
Važno je u obitelji dobro uvježbati postupke primjene prve pomoći, kako bi se pomoć mogla ukazati bez nepotrebnog čekanja i gubljenja dragocjenih trenutaka.
Nisu samo zarazne bolesti akutne, jer se javljaju naglo, već postoji i cijeli niz akutnih stanja i bolesti koji traže hitnu konzultaciju ili liječnički pregled. Neke zarazne bolesti ne moraju se javljati kao akutne, ali se zbog opasnosti prijenosa zaraze na ostale članove u okolini moraju što prije liječiti, ili čak i izolirati povremeno osobu koja je oboljela.
Prateći pacijenta kroz dulje razdoblje iskusni obiteljski liječnik lako uočava pogoršanje, ili akutizaciju neke kronične bolesti. Pogoršanje srčane bolesti, šećerne bolesti i drugih, omogućit će nakon pregleda donošenje odluke o daljnjem postupku, bilo promjeni terapije - lijekova, ili upućivanje na daljnje bolničko liječenje.
Hitna ili akutna stanja koja su nastala kao posljedica nesretnih slučajeva također traže hitno rješavanje uz stručnu pomoć liječnika. No, ne smijemo zaboraviti da se pravilnom primjenom znanja prve pomoći veliki broj unesrećenih može spasiti.
Kronične bolesti (bolest koja je stalno prisutna)
S kroničnim stanjem treba se naučiti živjeti, dok se kroničnu bolest mora liječiti. Većina kroničnih bolesti neliječenjem dovodi do bržeg gubitka funkcija pojedinih organa, a time i skraćivanja života.
Sve više je osoba koje nakon određene dobi počnu patiti od neke od kroničnih bolesti. Netko gubi vid, netko sluh, smanjuju nam se neke motoričke funkcije, što sve može biti razlog posjeta liječniku. Ako liječnik redovito prati svog pacijenta, ta nastupajuća kronična stanja mogu se odgoditi, ili ublažiti. Suradljivost liječnika i pacijenta, njihov tzv. partnerski odnos pomaže da se pojava nekih kroničnih bolesti može za dulje vrijeme odgoditi.
Sprječavanje pogoršanja kronične bolesti
Svi štetni čimbenici koji narušavaju naše zdravlje kod duljeg djelovanja na naš organizam dovode do oštećenja pojedinih organa. Ta oštećenja mogu biti prolazna, ali nažalost ona su sve češće trajna. Trajna oštećenja jednog organa vrlo brzo dovode do oštećivanja ostalih organa, što na kraju djeluje na cjelokupni organizam koji postaje bolestan.
Obiteljski liječnik svojim uputama i savjetima u kontinuiranom praćenju upozorava na moguću pojavu oštećenja pojedinih organa te predlaže neke mjere koje pacijent treba poduzimati. Dvije su važne spone u tim trenucima, jedna je kontinuirano praćenjezdravstvenog stanja te rano uočavanja promjena (liječnički pregled), a druga je prihvaćanje i provođenje mjera koje su tog trenutka najbolje za daljnje zaustavljanje oštećenja zdravlja (suradnja pacijenta s liječnikom).
Prevencija kroničnih bolesti
Najbolje bi bilo da možemo spriječiti nastanak kronične bolesti, no kada ona nastane postoji mogućnost sprječavanja njezinog napredovanja.
Među takve bolesti spadaju bolesti krvnih žila i srca od kojih je najčešće povišeni krvni tlak ili hipertenzija. Tu ubrajamo i dijabetes (stalno povišene vrijednosti glukoze u krvi), zatim debljina uz koju vrlo brzo dolaze i povišene masnoće s visokim vrijednostima kolesterola, kronično oštećenje dišnih putova s posljedicom pojave kroničnog bronhitisa i astme, pojava kroničnih alergijskih reakcija, zatim slabokrvnost, kronične upale mokraćnih putova i zatajivanja bubrega. Budućnost je predodređena pojavom kroničnih duševnih bolesti uz koje će i vrlo česta pojava biti i depresije.
Ugrađivanje različitih implantata, nadomjestak pojedinih dijelova ili presađivanje cijelih organa potpomaže osobama s kroničnim stanjima.
Kronična stanja nažalost mogu nastati u bilo kojoj životnoj dobi. Zahvaljujući suvremenim dostignućima u medicini ta stanja se mogu dobro i efikasno kontrolirati i održavati.
Stalna fizikalna terapija ili vježbanje, gdje podrška ostalih članova obitelji daje odlične rezultate, smanjuje invalidnost nakon nekog preboljelog događaja (stanje nakon moždanog ili srčanog udara, deformacije nakon trauma odnosno operacijskog zahvata).
Lijekovi i kronične bolesti
Uzimanje lijeka kod neke kronične bolesti pored toga što liječi samu bolest ima daleko važniju funkciju, jer odgađa daljnje pogoršanje odnosno pojavu nove bolesti.
Današnje liječenje, a time i sprječavanje daljnjeg napredovanja neke kronične bolesti nezamislivo je bez uzimanja lijekova. No, uvijek je vrijedno znati da svaki lijek ima i svoje moguće neželjeno djelovanje kao i da se količina određenog lijeka mora strogo određivati ponaosob za svakog bolesnika.
Moramo naglasiti da uzimanje lijeka kod neke kronične bolesti pored toga što liječi samu bolest ima daleko važniju funkciju, jer odgađa daljnje pogoršanje odnosno pojavu nove bolesti. To pogoršanje, moglo bi zbog cjelovitosti našeg organizma, nepoželjno djelovati na sve druge povezane organe.
Primjera za to ima mnogo, ali najjasnije i najčešće susrećemo pri liječenju povišenog krvnog tlaka.
Povišeni krvni tlak - hipertenzija
Zadaća je svakog pacijenta da vodi svoj vlastiti dnevnik utvrđenih vrijednosti krvnog tlaka, te da slijedi upute i preporuke obiteljskoga liječnika.
Krvni tlak mjerimo najčešće na nadlaktici desne ili lijeve ruke u nekoliko navrata i u različitim vremenskim razmacima, te se takve vrijednosti bilježe. Ukoliko su te vrijednosti stalno povišene onda govorimo o povišenom krvnom tlaku ili hipertenziji. Današnje smjernice govore nam da je normalna vrijednost krvnog tlaka za odraslu osobu 120/80 mm žive, a puls kojeg najjednostavnije možemo mjeriti na vratnoj žili kucavici iznosi između 60 - 80 u 1 minuti. Jasno da postoje dozvoljene oscilacije vrijednosti prema gore ili dolje, koje još spadaju u tzv. normalnu vrijednost, a koje će nam potvrditi naš obiteljski liječnik na osnovu svih drugih podataka.
Vratimo li se na ranije navedenu važnost uzimanja lijekova za ovu sada kroničnu bolest odmah moramo dobro upamtiti da je njezino liječenje neophodno potrebno. Zašto to vrijedi upamtiti? Naime, povišeni krvni tlak koji je stalno prisutan ne mora pokazivati u početku nikakve smetnje niti znakove, ali svojom razornom moći oštećuje mnoge organske sustave. Najopasnija oštećenja nastaju na samim krvnim žilama, zatim centralnom dijelu krvotoka - srcu, da bi posljedično neliječenjem došlo do teških i nepovratnih oštećenja u cijelom tijelu.
Zadaća je svakog pacijenta da vodi svoj vlastiti dnevnik utvrđenih vrijednosti krvnog tlaka, te da slijedi upute i preporuke obiteljskoga liječnika. Usporedbe radi, možemo se prisjetiti kako smo često vrlo revni kada su u pitanju prijeđeni kilometri na našem automobilu ne bismo li slučajno zakasnili na redovan servis. To isto, i još mnogo više, vrijedi za kontrolu našeg zdravlja, a posebno kod kroničnih bolesti.
Kako dugo se mora uzimati lijekove?
Suradnja liječnika i pacijenta izravno će se očitovati u kvaliteti samoga liječenja kao i sprječavanja daljnjih mogućih pogoršanja.
Svaka kronična bolest traži stalni nadzor, ali i nerijetko stalnu terapiju lijekovima. Za neke kronične bolesti razdoblje uzimanja lijekova može biti kraće i nakon toga će uslijediti prekid, dok za neke to traje vrlo dugo čak doživotno. Normalizacija određenih izmjerenih vrijednosti još uvijek ne znači da je nestala sama kronična bolest, već je to najčešće potvrda našega uspješnog liječenja.
Ne bismo smjeli bez konzultacije s liječnikom koji nas prati samovoljno prekidati liječenje bez obzira što nam se ponekad čini da se vrijednosti npr. krvnoga tlaka nisu poremetile, ukoliko nismo uzimali određeno vrijeme preporučene lijekove. Sama normalizacija vrijednosti tlaka zahtijevat će samo (prilagodbu) daljnjeg liječenja, ili će se smanjiti pojedini lijek, ili će se daljnjim uzimanjem lijekova utjecati na posljedice na krvnim žilama, srcu ili drugim organima.
Lijekovi ne mogu zamijeniti druge vrlo važne mjere
Premda su u posljednjih nekoliko godina pronađeni vrlo efikasni lijekovi koji pomažu pri liječenju kroničnih bolesti, a posebno oni koji pomažu u sprječavanju nastanka daljnjih komplikacija, ipak se ne smijemo nikada osloniti samo na lijekove. Jednako vrijedne su mjere koje moramo poduzimati kako bi se naša kronična bolest što bolje i učinkovitije mogla kontrolirati.
Prvenstveno ovdje želimo naglasiti na potrebu ustrajnosti u primjeni takvih mjera od kojih su nam najpoznatije: regulacija tjelesne težine, odvikavanje i prestanak s lošim navikama kao što je pušenje, opijanje, tjelesna neaktivnost pa sve do izbjegavanja svega onog što može dovesti do pogoršanja kronične bolesti.
Važnost dijete
Dijeta, koju nažalost danas vrlo rastezljivo i različito shvaćamo, nije uvijek vezana uz odricanja, već ona zapravo znači uravnoteženost uzimanja zdrave i različite hrane, dosta kretanja, miran odnosno dovoljno dug san te opće zadovoljstvo sobom i okolinom u kojoj živimo.
Nikakvo pretjerivanje koje nadilazi naše mogućnosti i sposobnosti ne bi valjalo primjenjivati kroz cijeli naš život, jer ćemo tako najbolje pomoći da on što dulje traje. I opet možemo to grubo usporediti s našim metalnim ljubimcem, kao nažalost i mnogim drugim materijalnim stvarima, gdje vidimo da ukoliko ga čuvamo i redovito servisiramo njegov vijek upotrebe će biti dulji.
Dakle, pomodarstvo pribjegavanja različitim dijetama, a posebno ukoliko pri tome izazivamo patnju i nasilje nad našim tijelom, upitno je koliko može pomoći pri liječenju kronične bolesti. U kasnijem životu, ako smo to zanemarili u mladosti, možemo moguću kroničnu bolest zaustaviti samo ustrajnim odricanjima s jasno postavljenim ciljem kojeg moramo zdušno i bez prisile prihvatiti.
Koje su opasnosti dugog uzimanja lijekova?
Naveli smo već da svaki lijek može izazvati neke neželjene reakcije u našem organizmu. Budući su lijekovi u većini slučajeva kemijske tvari naš organizam nije uvijek spreman da svaki lijek prihvati. Isto tako pojedini lijek za pojedinu bolest ne mora uvijek biti i učinkovit. Stoga je važna suradnja liječnika i pacijenta, a posebno je od neprocjenjive važnosti kontinuitet u skrbi oko pojedine bolesti.
Kod dugog uzimanja lijekova mogu se javiti različite poteškoće, od nuspojava na lijek pa sve do nestanka njegovog djelovanja. Nadalje, dugotrajno uzimanje lijekova može učiniti štetu na nekim organima kao što je npr. sluznica probavnog sustava, jednjaka, želuca ili crijeva, ali i drugim organima od kojih su uvijek u opasnosti jetra i bubrezi. Ne poznajući dovoljno dobro ove štetne posljedice danas smo svjedoci mnogih zabluda pri uzimanju lijekova.
Jedna od takvih zabluda je da se pod kontinuiranim liječenjem podrazumijeva liječenje pojedinog simptoma koji samo označava promjenu kod nekog kroničnog stanja. Primjerice degenerativno oštećenje zglobova (to su kronična stanja), posebno koljena i kukova imaju vrlo jako izražene simptome (bol), ali lijekovi koji se uzimaju najčešće imaju za učinak smanjenja te boli dok se to kronično stanje i nadalje ne poboljšava. U velikom broju događaja s potvrđenom sigurnošću može se govoriti o čak pogreškama zbog prekomjerno dugog uzimanja lijekova u ovom slučaju antireumatika. Kod takvih kroničnih stanja potrebno je učiniti drugu vrstu liječenja od kojih je sigurno nezamjenjiva učinkovita fizikalna terapija.
Kontinuirana terapija
Ne smijemo zaboraviti da se stalnim praćenjem našega zdravstvenog stanja u suradnji s obiteljskim liječnikom može učinkovito očuvati naše zdravlje i liječiti nastale bolesti.
Poznato je da je s početkom 20. stoljeća prosječni životni vijek bio između 30 i 40 godina. Danas je to udvostručeno i znanost predviđa daljnje mogućnosti produljenja životnog vijeka. Kako bi se to postiglo važno je izbjegavati štetne navike ili tvari, te kontrolirano liječiti kronične bolesti. Tu su lijekovi postali stalni pratitelji, a zahvaljujući stalnim pronalascima i napredovanju moći će se s pomoću lijekova kontrolirati mnoge bolesti i stanja.
Suvremena genetska terapija otvara nove spoznaje u razumijevanju nastanka i mogućnosti liječenja nekih kroničnih bolesti. Ukoliko ne uništimo sve ono što je već danas dokazano učinkovito u sprječavanju nastanka kroničnih bolesti kao što je zdrav okoliš i zdrava uravnotežena prehrana - budućnost može biti ohrabrujuća.
Prateći pacijenta kroz dulje razdoblje iskusni obiteljski liječnik lako uočava pogoršanje neke kronične bolesti. Kontinuirano praćenje i suradljivost liječnika i pacijenta omogućit će nakon pregleda donošenje odluke o daljnjem postupku, bilo promjeni terapije - lijekova ili upućivanje na daljnje bolničko liječenje, te pomaže da se pojava nekih kroničnih bolesti može za dulje vrijeme odgoditi.
Uloga liječnika obiteljske medicine kod akutne zarazne bolesti
Akutne bolesti i akutna stanja
Kronične bolesti (bolest koja je stalno prisutna)
Sprječavanje pogoršanja kronične bolesti
Prevencija kroničnih bolesti
Lijekovi i kronične bolesti
Povišeni krvni tlak - hipertenzija
Kako dugo se mora uzimati lijekove?
Lijekovi ne mogu zamijeniti druge vrlo važne mjere
Važnost dijete
Koje su opasnosti dugog uzimanja lijekova?
Kontinuirana terapija
Uloga liječnika obiteljske medicine kod akutne zarazne bolesti
Najvažnije je da se točno pridržavamo liječničkih uputa, a tu ima neizmjernu vrijednost suradnja cijele obitelji koja pomaže u pravilnom uzimanju lijeka, a time i bržeg ozdravljenja.
Najjednostavniji primjer je pojava akutne zarazne bolesti poput npr. upale ždrijela. Vrijedi znati da su od svih bolesti zbog kojih se javljamo liječniku najčešće bolesti dišnih putova. Uglavnom su svima poznati simptomi upale ždrijela koji se očituju poput otežanog gutanja, bolova u ždrijelu, povišene tjelesne temperature, a nerijetko i opće klonulosti.
Liječenje takvog promijenjenog zdravstvenog stanja traži često upotrebu lijekova kao što su antibiotici.
Različito dugi oporavci koji su potrebni nakon preboljenih upalnih bolesti lakše će biti riješenii unutar zdrave obitelji, a i sam pojedinac brže će se oporaviti uz podršku ostalih najbližih članova obitelji.
Akutne bolesti i akutna stanja
Važno je u obitelji dobro uvježbati postupke primjene prve pomoći, kako bi se pomoć mogla ukazati bez nepotrebnog čekanja i gubljenja dragocjenih trenutaka.
Nisu samo zarazne bolesti akutne, jer se javljaju naglo, već postoji i cijeli niz akutnih stanja i bolesti koji traže hitnu konzultaciju ili liječnički pregled. Neke zarazne bolesti ne moraju se javljati kao akutne, ali se zbog opasnosti prijenosa zaraze na ostale članove u okolini moraju što prije liječiti, ili čak i izolirati povremeno osobu koja je oboljela.
Prateći pacijenta kroz dulje razdoblje iskusni obiteljski liječnik lako uočava pogoršanje, ili akutizaciju neke kronične bolesti. Pogoršanje srčane bolesti, šećerne bolesti i drugih, omogućit će nakon pregleda donošenje odluke o daljnjem postupku, bilo promjeni terapije - lijekova, ili upućivanje na daljnje bolničko liječenje.
Hitna ili akutna stanja koja su nastala kao posljedica nesretnih slučajeva također traže hitno rješavanje uz stručnu pomoć liječnika. No, ne smijemo zaboraviti da se pravilnom primjenom znanja prve pomoći veliki broj unesrećenih može spasiti.
Kronične bolesti (bolest koja je stalno prisutna)
S kroničnim stanjem treba se naučiti živjeti, dok se kroničnu bolest mora liječiti. Većina kroničnih bolesti neliječenjem dovodi do bržeg gubitka funkcija pojedinih organa, a time i skraćivanja života.
Sve više je osoba koje nakon određene dobi počnu patiti od neke od kroničnih bolesti. Netko gubi vid, netko sluh, smanjuju nam se neke motoričke funkcije, što sve može biti razlog posjeta liječniku. Ako liječnik redovito prati svog pacijenta, ta nastupajuća kronična stanja mogu se odgoditi, ili ublažiti. Suradljivost liječnika i pacijenta, njihov tzv. partnerski odnos pomaže da se pojava nekih kroničnih bolesti može za dulje vrijeme odgoditi.
Sprječavanje pogoršanja kronične bolesti
Svi štetni čimbenici koji narušavaju naše zdravlje kod duljeg djelovanja na naš organizam dovode do oštećenja pojedinih organa. Ta oštećenja mogu biti prolazna, ali nažalost ona su sve češće trajna. Trajna oštećenja jednog organa vrlo brzo dovode do oštećivanja ostalih organa, što na kraju djeluje na cjelokupni organizam koji postaje bolestan.
Obiteljski liječnik svojim uputama i savjetima u kontinuiranom praćenju upozorava na moguću pojavu oštećenja pojedinih organa te predlaže neke mjere koje pacijent treba poduzimati. Dvije su važne spone u tim trenucima, jedna je kontinuirano praćenjezdravstvenog stanja te rano uočavanja promjena (liječnički pregled), a druga je prihvaćanje i provođenje mjera koje su tog trenutka najbolje za daljnje zaustavljanje oštećenja zdravlja (suradnja pacijenta s liječnikom).
Prevencija kroničnih bolesti
Najbolje bi bilo da možemo spriječiti nastanak kronične bolesti, no kada ona nastane postoji mogućnost sprječavanja njezinog napredovanja.
Među takve bolesti spadaju bolesti krvnih žila i srca od kojih je najčešće povišeni krvni tlak ili hipertenzija. Tu ubrajamo i dijabetes (stalno povišene vrijednosti glukoze u krvi), zatim debljina uz koju vrlo brzo dolaze i povišene masnoće s visokim vrijednostima kolesterola, kronično oštećenje dišnih putova s posljedicom pojave kroničnog bronhitisa i astme, pojava kroničnih alergijskih reakcija, zatim slabokrvnost, kronične upale mokraćnih putova i zatajivanja bubrega. Budućnost je predodređena pojavom kroničnih duševnih bolesti uz koje će i vrlo česta pojava biti i depresije.
Ugrađivanje različitih implantata, nadomjestak pojedinih dijelova ili presađivanje cijelih organa potpomaže osobama s kroničnim stanjima.
Kronična stanja nažalost mogu nastati u bilo kojoj životnoj dobi. Zahvaljujući suvremenim dostignućima u medicini ta stanja se mogu dobro i efikasno kontrolirati i održavati.
Stalna fizikalna terapija ili vježbanje, gdje podrška ostalih članova obitelji daje odlične rezultate, smanjuje invalidnost nakon nekog preboljelog događaja (stanje nakon moždanog ili srčanog udara, deformacije nakon trauma odnosno operacijskog zahvata).
Lijekovi i kronične bolesti
Uzimanje lijeka kod neke kronične bolesti pored toga što liječi samu bolest ima daleko važniju funkciju, jer odgađa daljnje pogoršanje odnosno pojavu nove bolesti.
Današnje liječenje, a time i sprječavanje daljnjeg napredovanja neke kronične bolesti nezamislivo je bez uzimanja lijekova. No, uvijek je vrijedno znati da svaki lijek ima i svoje moguće neželjeno djelovanje kao i da se količina određenog lijeka mora strogo određivati ponaosob za svakog bolesnika.
Moramo naglasiti da uzimanje lijeka kod neke kronične bolesti pored toga što liječi samu bolest ima daleko važniju funkciju, jer odgađa daljnje pogoršanje odnosno pojavu nove bolesti. To pogoršanje, moglo bi zbog cjelovitosti našeg organizma, nepoželjno djelovati na sve druge povezane organe.
Primjera za to ima mnogo, ali najjasnije i najčešće susrećemo pri liječenju povišenog krvnog tlaka.
Povišeni krvni tlak - hipertenzija
Zadaća je svakog pacijenta da vodi svoj vlastiti dnevnik utvrđenih vrijednosti krvnog tlaka, te da slijedi upute i preporuke obiteljskoga liječnika.
Krvni tlak mjerimo najčešće na nadlaktici desne ili lijeve ruke u nekoliko navrata i u različitim vremenskim razmacima, te se takve vrijednosti bilježe. Ukoliko su te vrijednosti stalno povišene onda govorimo o povišenom krvnom tlaku ili hipertenziji. Današnje smjernice govore nam da je normalna vrijednost krvnog tlaka za odraslu osobu 120/80 mm žive, a puls kojeg najjednostavnije možemo mjeriti na vratnoj žili kucavici iznosi između 60 - 80 u 1 minuti. Jasno da postoje dozvoljene oscilacije vrijednosti prema gore ili dolje, koje još spadaju u tzv. normalnu vrijednost, a koje će nam potvrditi naš obiteljski liječnik na osnovu svih drugih podataka.
Vratimo li se na ranije navedenu važnost uzimanja lijekova za ovu sada kroničnu bolest odmah moramo dobro upamtiti da je njezino liječenje neophodno potrebno. Zašto to vrijedi upamtiti? Naime, povišeni krvni tlak koji je stalno prisutan ne mora pokazivati u početku nikakve smetnje niti znakove, ali svojom razornom moći oštećuje mnoge organske sustave. Najopasnija oštećenja nastaju na samim krvnim žilama, zatim centralnom dijelu krvotoka - srcu, da bi posljedično neliječenjem došlo do teških i nepovratnih oštećenja u cijelom tijelu.
Zadaća je svakog pacijenta da vodi svoj vlastiti dnevnik utvrđenih vrijednosti krvnog tlaka, te da slijedi upute i preporuke obiteljskoga liječnika. Usporedbe radi, možemo se prisjetiti kako smo često vrlo revni kada su u pitanju prijeđeni kilometri na našem automobilu ne bismo li slučajno zakasnili na redovan servis. To isto, i još mnogo više, vrijedi za kontrolu našeg zdravlja, a posebno kod kroničnih bolesti.
Kako dugo se mora uzimati lijekove?
Suradnja liječnika i pacijenta izravno će se očitovati u kvaliteti samoga liječenja kao i sprječavanja daljnjih mogućih pogoršanja.
Svaka kronična bolest traži stalni nadzor, ali i nerijetko stalnu terapiju lijekovima. Za neke kronične bolesti razdoblje uzimanja lijekova može biti kraće i nakon toga će uslijediti prekid, dok za neke to traje vrlo dugo čak doživotno. Normalizacija određenih izmjerenih vrijednosti još uvijek ne znači da je nestala sama kronična bolest, već je to najčešće potvrda našega uspješnog liječenja.
Ne bismo smjeli bez konzultacije s liječnikom koji nas prati samovoljno prekidati liječenje bez obzira što nam se ponekad čini da se vrijednosti npr. krvnoga tlaka nisu poremetile, ukoliko nismo uzimali određeno vrijeme preporučene lijekove. Sama normalizacija vrijednosti tlaka zahtijevat će samo (prilagodbu) daljnjeg liječenja, ili će se smanjiti pojedini lijek, ili će se daljnjim uzimanjem lijekova utjecati na posljedice na krvnim žilama, srcu ili drugim organima.
Lijekovi ne mogu zamijeniti druge vrlo važne mjere
Premda su u posljednjih nekoliko godina pronađeni vrlo efikasni lijekovi koji pomažu pri liječenju kroničnih bolesti, a posebno oni koji pomažu u sprječavanju nastanka daljnjih komplikacija, ipak se ne smijemo nikada osloniti samo na lijekove. Jednako vrijedne su mjere koje moramo poduzimati kako bi se naša kronična bolest što bolje i učinkovitije mogla kontrolirati.
Prvenstveno ovdje želimo naglasiti na potrebu ustrajnosti u primjeni takvih mjera od kojih su nam najpoznatije: regulacija tjelesne težine, odvikavanje i prestanak s lošim navikama kao što je pušenje, opijanje, tjelesna neaktivnost pa sve do izbjegavanja svega onog što može dovesti do pogoršanja kronične bolesti.
Važnost dijete
Dijeta, koju nažalost danas vrlo rastezljivo i različito shvaćamo, nije uvijek vezana uz odricanja, već ona zapravo znači uravnoteženost uzimanja zdrave i različite hrane, dosta kretanja, miran odnosno dovoljno dug san te opće zadovoljstvo sobom i okolinom u kojoj živimo.
Nikakvo pretjerivanje koje nadilazi naše mogućnosti i sposobnosti ne bi valjalo primjenjivati kroz cijeli naš život, jer ćemo tako najbolje pomoći da on što dulje traje. I opet možemo to grubo usporediti s našim metalnim ljubimcem, kao nažalost i mnogim drugim materijalnim stvarima, gdje vidimo da ukoliko ga čuvamo i redovito servisiramo njegov vijek upotrebe će biti dulji.
Dakle, pomodarstvo pribjegavanja različitim dijetama, a posebno ukoliko pri tome izazivamo patnju i nasilje nad našim tijelom, upitno je koliko može pomoći pri liječenju kronične bolesti. U kasnijem životu, ako smo to zanemarili u mladosti, možemo moguću kroničnu bolest zaustaviti samo ustrajnim odricanjima s jasno postavljenim ciljem kojeg moramo zdušno i bez prisile prihvatiti.
Koje su opasnosti dugog uzimanja lijekova?
Naveli smo već da svaki lijek može izazvati neke neželjene reakcije u našem organizmu. Budući su lijekovi u većini slučajeva kemijske tvari naš organizam nije uvijek spreman da svaki lijek prihvati. Isto tako pojedini lijek za pojedinu bolest ne mora uvijek biti i učinkovit. Stoga je važna suradnja liječnika i pacijenta, a posebno je od neprocjenjive važnosti kontinuitet u skrbi oko pojedine bolesti.
Kod dugog uzimanja lijekova mogu se javiti različite poteškoće, od nuspojava na lijek pa sve do nestanka njegovog djelovanja. Nadalje, dugotrajno uzimanje lijekova može učiniti štetu na nekim organima kao što je npr. sluznica probavnog sustava, jednjaka, želuca ili crijeva, ali i drugim organima od kojih su uvijek u opasnosti jetra i bubrezi. Ne poznajući dovoljno dobro ove štetne posljedice danas smo svjedoci mnogih zabluda pri uzimanju lijekova.
Jedna od takvih zabluda je da se pod kontinuiranim liječenjem podrazumijeva liječenje pojedinog simptoma koji samo označava promjenu kod nekog kroničnog stanja. Primjerice degenerativno oštećenje zglobova (to su kronična stanja), posebno koljena i kukova imaju vrlo jako izražene simptome (bol), ali lijekovi koji se uzimaju najčešće imaju za učinak smanjenja te boli dok se to kronično stanje i nadalje ne poboljšava. U velikom broju događaja s potvrđenom sigurnošću može se govoriti o čak pogreškama zbog prekomjerno dugog uzimanja lijekova u ovom slučaju antireumatika. Kod takvih kroničnih stanja potrebno je učiniti drugu vrstu liječenja od kojih je sigurno nezamjenjiva učinkovita fizikalna terapija.
Kontinuirana terapija
Ne smijemo zaboraviti da se stalnim praćenjem našega zdravstvenog stanja u suradnji s obiteljskim liječnikom može učinkovito očuvati naše zdravlje i liječiti nastale bolesti.
Poznato je da je s početkom 20. stoljeća prosječni životni vijek bio između 30 i 40 godina. Danas je to udvostručeno i znanost predviđa daljnje mogućnosti produljenja životnog vijeka. Kako bi se to postiglo važno je izbjegavati štetne navike ili tvari, te kontrolirano liječiti kronične bolesti. Tu su lijekovi postali stalni pratitelji, a zahvaljujući stalnim pronalascima i napredovanju moći će se s pomoću lijekova kontrolirati mnoge bolesti i stanja.
Suvremena genetska terapija otvara nove spoznaje u razumijevanju nastanka i mogućnosti liječenja nekih kroničnih bolesti. Ukoliko ne uništimo sve ono što je već danas dokazano učinkovito u sprječavanju nastanka kroničnih bolesti kao što je zdrav okoliš i zdrava uravnotežena prehrana - budućnost može biti ohrabrujuća.
