Mozak je naše najveće blago, osobno računalo koje kreira i koordinira sva zbivanja u našem organizmu i ključ je zdravog i uspješnog života i dugovječnosti. Prof. dr. Vida Demarin i suradnice su nedavno izašlom knjigom "Mozak koji traje" u sklopu Naklade Zadro uspješno ponudile odgovore na neka od najčešćih pitanja koja svakodnevno postavljamo sami sebi, ali i našim liječnicima, a odnose se na razumijevanje različitih režima prehrane, kulinarskih tehnika, prehrambenih svojstava namirnica i dodataka prehrani.
o autoru
Prof. dr. sc. Vida Demarin
Predstojnica Klinike za neurologiju
KB "Sestre Milosrdnice"
Redoviti profesor neurologije
Čimbenici rizika
Zdrav život i promjena životnih navika
Kako i gdje birati namirnice
Pravilna prehrana i izbor recepata
Kako odabrati korisna i zdrava jela
Mozak koji traje
Naslovnica knjige Mozak koji traje
Autorice: Doc.dr.Vesna Šerić, dr.Miljenka Jelena Kesić, dr.Marjana Lisak, dr. Marina Roje-Bedeković i dr.Iris Zavoreo, ponudile su u knjizi odgovore na to pitanje, pritom misleći i na bolesnike i na zdrave, na osobe različitih zanimanja i stilova života, pomogavši svakom u pronalaženju svog "rješenja" i svog vlastitog puta u održavanju svog mozga zdravim, a pritom uživajući u čitanju knjige.
Čimbenici rizika
Mozak i srce vole isto - zdravu hranu, redovitu tjelesnu aktivnost i optimističan stav u životu. Čimbenici rizika koji dovode do promjena na krvnim žilama koje hrane mozak i srce mogu se okvirno podijeliti na one na koje se ne može utjecati i na one na koje se može utjecati. U prvu skupinu pripadaju dob, spol, rasa i godine starosti, a u potonju povišen krvni tlak, šećerna bolest, povišene razine masnoća u krvi (kolesterol i trigliceridi) te srčane bolesti, od kojih je najopasnija nekontrolirana atrijska fibrilacija. Neki od čimbenika rizika mogu se objasniti životnim navikama poput pušenja, prekomjernog pijenja alkohola, stresa, tjelesne neaktivnosti i nepravilne prehrane. Autorice naglašavaju kako je utješno to što na mnoge od navedenih čimbenika ipak možemo utjecati te nas upućuju kako preuzeti odgovornost u sprječavanju nastanka promjena na krvnim žilama i zaustavljanju opasne kaskade zbivanja u kojima mi sami najviše gubimo. Cijela je knjiga "Mozak koji traje" zapravo posvećena uklanjanju ili ublažavanju čimbenika rizika na koje možemo utjecati.
Zdrav život i promjena životnih navika
U prvom dijelu knjige autorice se osvrću na pojedinačne čimbenike rizika te sastavljaju podsjetnik za bolesnike kako bi čitatelji mogli prepoznati svoj vlastiti stupanj ugroženosti. Najznačajniji čimbenici u tom procesu su pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i emocionalna stabilnost. Sa ta tri stupa zdravoga života čitatelj će se neprekidno susretati čitajući ovu knjigu. Želja autorica i jest bila da nam pruže nov pogled na zdravlje i potaknu nas na promjenu životnih navika. Autorice opisuju i određuju se prema suvremenim režimima prehrane, objašnjavaju prehrambeni sastav namirnica, njihova ljekovita i štetna svojstva te preporučuju zamjenske namirnice u svrhu izbjegavanja neželjenih posljedica krivog odabira. Taj, u osnovi stručan dio, autorice objašnjavaju laicima vrlo jednostavnim jezikom, na vrlo pristupačan način, čemu dodatno pridonosi i prehrambeni rječnik na kraju knjige te jednostavna i pregledna organizacija građe. Nakon upoznavanja sa sastavom i djelovanjem pojedinih sastojaka namirnica, autorice daju i opće smjernice kako se prehranom i dodatcima prehrani braniti od krvožilnih bolesti.
Kako i gdje birati namirnice
U drugome dijelu knjige autorice zajedno s čitateljem odlaze u kupovinu. Nakon što su nas upoznale i podučile nas osnovama pravilne prehrane, a prije nego što počnemo spravljati hranu, autorice nas upućuju kako i gdje birati namirnice. Neke namirnice možete nabaviti u vašoj trgovini, neke u trgovinama takozvane zdrave hrane, a neke na tržnici. Neke namirnice možete nabaviti unaprijed, a neke ćete kupiti onaj dan kad ih namjeravate upotrijebiti. Knjiga nas također savjetuje što imati kod kuće u hladnjaku i u smočnici.
Način spravljanja hrane znatno utječe na kvalitetu prehrambenih tvari u namirnicama. Nekim kulinarskim postupcima namirnice se dodatno opterećuju masnoćama i solju, mijenja im se sastav, glikemijski indeks i slično. Često im se dodaje previše soli, kuha ih se, peče ili prži u prevelikoj količini masti (vlastite ili dodane) i sve to predugo. Autorice nas upoznaju s pravilnim kulinarskim tehnikama odnosno kako je hranu najbolje spravljati tako da se na prirodan način pojačavaju okusi i čuvaju hranjivi sastojci. Kako zdravim kulinarskim postupcima sačuvati vitamine, minerale i druge nutrijente, a pripraviti manje masnu, manje kaloričnu i hranu koja sadrži manje štetnih tvari koje nastaju zbog nepoželjnih postupaka, kao pečenje na vrlo visokim temperaturama uz prisustvo masnoće, izloženosti plamenu, dimu i slično također možete saznati u drugom dijelu knjige "Mozak koji traje".
Začini ili mirodije dodaju se hrani radi popravljanja organoleptičkih svojstava namirnica, jela i gotovih prehrambenih proizvoda. Većina začina, odnosno mirodija, ima ljekovita svojstva. Autorice nas upoznaju s različitim vrstama začina i njihovim svojstvima, kako dobrim odabirom začina dati svojim jelima zanimljiv okus i izgled, a istovremeno iskoristiti njihova ljekovita svojstva.
Pravilna prehrana i izbor recepata
U prva dva poglavlja autorice su pokušale čitateljima približiti spoznaje suvremene medicine o tome što ugrožava zdravlje našeg krvožilnog sustava, kako ga očuvati, a kako ublažiti simptome ako nam je zdravlje već narušeno. Jedan od bitnih čimbenika očuvanja zdravlja je pravilna prehrana. U trećem poglavlju knjige "Mozak koji traje" autorice pred čitatelje donose i izbor recepata koji, po njihovom vjerovanju, mogu biti pomoć i poticaj za promjenu prehrambenih navika.
Bogata zbirka izabranih recepata grupirana je u sedam cjelina: hladna predjela i salate, juhe, topla predjela i prilozi od povrća, jela od mesa, jela od riba i plodova mora, deserti i napitci te jela s vrlo malo soli. Recepti su, dakako, prilagođeni potrebama onih koji, zapravo, uz vrlo malo napora mogu spriječiti mnoge neželjene posljedice loših prehrambenih i životnih navika. Prehrambeni sastav namirnica u svakom receptu te energetska vrijednost svakog jela pomoći će čitateljici i čitatelju pomiriti zahtjeve zdrave prehrane i vlastitih prehrambenih sklonosti. Kako bi pomirile ekonomske, kulturne i zemljopisne razlike koje su ipak najizraženije u odabiru mesa kao namirnice, autorice navode i nekoliko tablica s glavnim karakteristikama različitih vrsta mesa, riba, mekušaca i školjkaša. Navedene vrijednosti omogućuju čitateljima da gotovo svaki recept prilagode vlastitom ukusu, navikama, financijskim mogućnostima te vjerskim i drugim uvjerenjima koja utječu na stil prehrane.
Kako odabrati korisna i zdrava jela
Pripremajući knjigu autorice su mislile i na one koji često jedu u restoranima. Objed ili večera, kao i povremene male zakuske izvan kuće, mogu se pretvoriti u veliki užitak ako prihvatimo pravila uravnotežene prehrane. Autorice nas uče kako odabrati korisna i zdrava jela s malo masti i kolesterola i kako se zdravo hraniti u bilo kojoj vrsti restorana. Slijedeći upute autorica navedene u knjizi "Mozak koji traje" u gotovo svakom restoranu možete pomiriti svoje sklonosti i brigu o zdravlju te naći jela s niskom koncentracijom masti. Bilo da s kolegama s posla objedujete u meksičkom restoranu ili s dragom osobom u romantičnom francuskom restoranu, uživanje u nacionalnim specijalitetima ne mora podrazumijevati mnogo masnoća. Od kineske do grčke, od kajunske do vijetnamske, svaka vam kuhinja nudi izvrsna jela koja su istodobno zdrava za vaš mozak i krvne žile. Savjeti koje ćete pronaći u odlomcima knjige "Mozak koji traje" pomoći će vam u odabiru zdrave hrane u različitim restoranima, pa čak i u restoranima "brze hrane" (fast food), čiji nam proizvođači danas nude veći izbor niskokaloričnih namirnica nego ikada prije, a salate glavnog kuhara, sendviči od piletine sa žara i niskokalorični jogurti samo su neki od primjera.
Autorice u svojoj knjizi nisu zaboravile niti mnoge ljude koji svoje poslove moraju obavljati i za vrijeme ručkova i večera, odnosno poslovne ljude koji se s pravom boje da će im takav način života pribaviti suvišne kilograme, umanjiti njihove sposobnosti i ugroziti zdravlje. Autorice nas žele uvjeriti da strah nije neopravdan, ali da to nije nužno te da možemo i moramo naučiti očuvati dobro zdravlje i istodobno ispunjavati sve svoje društvene i profesionalne obveze. Autorice nas upućuju što valja poduzeti i odakle krenuti kako bi prve rezultate primjene nekih pravila osjetili već za nekoliko dana, a trajnim prihvaćanjem zdravijih navika osigurali snagu koja nam je potrebna kako bismo se nosili sa svakodnevnim izazovima i stresovima.
Prof. dr. sc. Vida Demarin i suradnice knjigom "Mozak koji traje", koja se može nabaviti u svim dobro opremljenim knjižnicama, odgovaraju na vaša najčešća pitanja o zdravlju, kako ga sačuvati i održati, preporučuju svim zainteresiranima što čitati kako bi proširili svoja znanja, omogućuju uživanje u čitanju knjige te naposljetku i najvažnije korištenje znanja stečenih čitanjem knjige u našem svakodnevnom, zdravijem životu.
Pošalji Print Komentar
više o ovoj temi...
Prevencija moždanog udara
Mada su zadnjih godina razvijeni terapijski postupci kojima se može smanjiti oštećenje mozga nastalo ishemijskim moždanim udarom (tromboliza), prevencija je i nadalje najučinkovitija strategija za smanjivanje učestalosti moždanog udara.
08.02.2005.
Epidemiologija moždanog udara
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava - godišnje u svijetu od kardiovaskularnih bolesti umire preko 16,5 milijuna, a u Europi više od 5 milijuna ljudi. Udio cerebrovaskularnih bolesti na razini svijeta iznosi 32,9%, a u Europi 29,4%. Globalno cerebrovaskularne bolesti uzrok su smrti u oko 5,5 milijuna ljudi, a od toga blizu 1,5 milijun u Europi. Cerebrovaskularne bolesti 1990. godine nalazile su se na drugom mjestu iza ishemičnih bolesti srca među 15 najčešćih uzroka smrti, a projekcije za 2020. godinu govore da će ove dvije skupine i dalje biti vodeći uzrok smrti u svijetu.
31.01.2005.
Moždani udar - rastući medicinski i socijalno ekonomski problem
Moždani udar je važan zdravstveni i socijalno-ekonomski problem, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Epidemiološki podaci iz zapadnih zemalja pokazuju smanjivanje morbiditeta i mortaliteta od moždanog udara u zadnjim desetljećima prošloga stoljeća, što je izravna posljedica preventivnih aktivnosti. Nužno potrebno je širiti spoznaju o sprečavanju moždanog udara pomoću različitih metoda primarne i sekundarne prevencije a dosljedno i sveobuhvatno provođenje objavljenih preporuka za zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom može tome značajno doprinijeti.
21.01.2005.
Moždani udari najčešći ponedjeljkom
Istraživanje provedeno u Finskoj je pokazalo da se moždani udari najčešće događaju ponedjeljkom, a najrjeđe nedjeljom.
25.07.2004.
Moždani udar i rizik za Alzheimerovu bolest
Doživljena moždana kap kod starijih pacijenata čini se da povećava rizik za razvoj Alzheimerove bolesti, a pretpostavlja se da je to zbog oštećenja koju izaziva krv u mozgu.
24.12.2003.
Moždani udar
Moždani udar je prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok invaliditeta u svijetu i kod nas, te vodeći uzrok demencije. Stoga moždani udar nije samo medicinski, nego i veliki socioekonomski problem. U tranzicijskim zemljama, zemljama u razvoju, a i u Hrvatskoj učestalost obolijevanja od moždanog udara je u porastu, pa se očekuje prava "epidemija" obolijevanja od moždanog udara u godinama koje dolaze.
28.05.2002.
Moždani udar češći u bolesnika s anginom pectoris
U bolesnika sa stabilnom koronarnom bolesti, težina angine pectoris direktno je povezana s rizikom oboljevanja od ishemičnog moždanog udara, obajvljeno je u najnovijem broju časopisa Stroke.
26.01.2002.
Moždani udar - kako se vratiti u prijašnji način života
Posljedice bolesti mogu se ublažiti, a kod lakših moždanih udara i potpuno otkloniti. Moždani udar redovito ošteti dio mozga, pa kljenut i osjetilni poremećaji zahvate dijelove tijela kojima upravlja upravo taj dio mozga. Stoga je mnogim bolesnicima nakon moždanog udara nužna njega i promišljena rehabilitacija, kako bi opet postali samostalni. Često bolesnik mora ponovo naučiti hodati, govoriti, odijevati se, prati...
o autoru
Prof. dr. sc. Vida Demarin
Predstojnica Klinike za neurologiju
KB "Sestre Milosrdnice"
Redoviti profesor neurologije
Čimbenici rizika
Zdrav život i promjena životnih navika
Kako i gdje birati namirnice
Pravilna prehrana i izbor recepata
Kako odabrati korisna i zdrava jela
Mozak koji traje
Naslovnica knjige Mozak koji traje
Autorice: Doc.dr.Vesna Šerić, dr.Miljenka Jelena Kesić, dr.Marjana Lisak, dr. Marina Roje-Bedeković i dr.Iris Zavoreo, ponudile su u knjizi odgovore na to pitanje, pritom misleći i na bolesnike i na zdrave, na osobe različitih zanimanja i stilova života, pomogavši svakom u pronalaženju svog "rješenja" i svog vlastitog puta u održavanju svog mozga zdravim, a pritom uživajući u čitanju knjige.
Čimbenici rizika
Mozak i srce vole isto - zdravu hranu, redovitu tjelesnu aktivnost i optimističan stav u životu. Čimbenici rizika koji dovode do promjena na krvnim žilama koje hrane mozak i srce mogu se okvirno podijeliti na one na koje se ne može utjecati i na one na koje se može utjecati. U prvu skupinu pripadaju dob, spol, rasa i godine starosti, a u potonju povišen krvni tlak, šećerna bolest, povišene razine masnoća u krvi (kolesterol i trigliceridi) te srčane bolesti, od kojih je najopasnija nekontrolirana atrijska fibrilacija. Neki od čimbenika rizika mogu se objasniti životnim navikama poput pušenja, prekomjernog pijenja alkohola, stresa, tjelesne neaktivnosti i nepravilne prehrane. Autorice naglašavaju kako je utješno to što na mnoge od navedenih čimbenika ipak možemo utjecati te nas upućuju kako preuzeti odgovornost u sprječavanju nastanka promjena na krvnim žilama i zaustavljanju opasne kaskade zbivanja u kojima mi sami najviše gubimo. Cijela je knjiga "Mozak koji traje" zapravo posvećena uklanjanju ili ublažavanju čimbenika rizika na koje možemo utjecati.
Zdrav život i promjena životnih navika
U prvom dijelu knjige autorice se osvrću na pojedinačne čimbenike rizika te sastavljaju podsjetnik za bolesnike kako bi čitatelji mogli prepoznati svoj vlastiti stupanj ugroženosti. Najznačajniji čimbenici u tom procesu su pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i emocionalna stabilnost. Sa ta tri stupa zdravoga života čitatelj će se neprekidno susretati čitajući ovu knjigu. Želja autorica i jest bila da nam pruže nov pogled na zdravlje i potaknu nas na promjenu životnih navika. Autorice opisuju i određuju se prema suvremenim režimima prehrane, objašnjavaju prehrambeni sastav namirnica, njihova ljekovita i štetna svojstva te preporučuju zamjenske namirnice u svrhu izbjegavanja neželjenih posljedica krivog odabira. Taj, u osnovi stručan dio, autorice objašnjavaju laicima vrlo jednostavnim jezikom, na vrlo pristupačan način, čemu dodatno pridonosi i prehrambeni rječnik na kraju knjige te jednostavna i pregledna organizacija građe. Nakon upoznavanja sa sastavom i djelovanjem pojedinih sastojaka namirnica, autorice daju i opće smjernice kako se prehranom i dodatcima prehrani braniti od krvožilnih bolesti.
Kako i gdje birati namirnice
U drugome dijelu knjige autorice zajedno s čitateljem odlaze u kupovinu. Nakon što su nas upoznale i podučile nas osnovama pravilne prehrane, a prije nego što počnemo spravljati hranu, autorice nas upućuju kako i gdje birati namirnice. Neke namirnice možete nabaviti u vašoj trgovini, neke u trgovinama takozvane zdrave hrane, a neke na tržnici. Neke namirnice možete nabaviti unaprijed, a neke ćete kupiti onaj dan kad ih namjeravate upotrijebiti. Knjiga nas također savjetuje što imati kod kuće u hladnjaku i u smočnici.
Način spravljanja hrane znatno utječe na kvalitetu prehrambenih tvari u namirnicama. Nekim kulinarskim postupcima namirnice se dodatno opterećuju masnoćama i solju, mijenja im se sastav, glikemijski indeks i slično. Često im se dodaje previše soli, kuha ih se, peče ili prži u prevelikoj količini masti (vlastite ili dodane) i sve to predugo. Autorice nas upoznaju s pravilnim kulinarskim tehnikama odnosno kako je hranu najbolje spravljati tako da se na prirodan način pojačavaju okusi i čuvaju hranjivi sastojci. Kako zdravim kulinarskim postupcima sačuvati vitamine, minerale i druge nutrijente, a pripraviti manje masnu, manje kaloričnu i hranu koja sadrži manje štetnih tvari koje nastaju zbog nepoželjnih postupaka, kao pečenje na vrlo visokim temperaturama uz prisustvo masnoće, izloženosti plamenu, dimu i slično također možete saznati u drugom dijelu knjige "Mozak koji traje".
Začini ili mirodije dodaju se hrani radi popravljanja organoleptičkih svojstava namirnica, jela i gotovih prehrambenih proizvoda. Većina začina, odnosno mirodija, ima ljekovita svojstva. Autorice nas upoznaju s različitim vrstama začina i njihovim svojstvima, kako dobrim odabirom začina dati svojim jelima zanimljiv okus i izgled, a istovremeno iskoristiti njihova ljekovita svojstva.
Pravilna prehrana i izbor recepata
U prva dva poglavlja autorice su pokušale čitateljima približiti spoznaje suvremene medicine o tome što ugrožava zdravlje našeg krvožilnog sustava, kako ga očuvati, a kako ublažiti simptome ako nam je zdravlje već narušeno. Jedan od bitnih čimbenika očuvanja zdravlja je pravilna prehrana. U trećem poglavlju knjige "Mozak koji traje" autorice pred čitatelje donose i izbor recepata koji, po njihovom vjerovanju, mogu biti pomoć i poticaj za promjenu prehrambenih navika.
Bogata zbirka izabranih recepata grupirana je u sedam cjelina: hladna predjela i salate, juhe, topla predjela i prilozi od povrća, jela od mesa, jela od riba i plodova mora, deserti i napitci te jela s vrlo malo soli. Recepti su, dakako, prilagođeni potrebama onih koji, zapravo, uz vrlo malo napora mogu spriječiti mnoge neželjene posljedice loših prehrambenih i životnih navika. Prehrambeni sastav namirnica u svakom receptu te energetska vrijednost svakog jela pomoći će čitateljici i čitatelju pomiriti zahtjeve zdrave prehrane i vlastitih prehrambenih sklonosti. Kako bi pomirile ekonomske, kulturne i zemljopisne razlike koje su ipak najizraženije u odabiru mesa kao namirnice, autorice navode i nekoliko tablica s glavnim karakteristikama različitih vrsta mesa, riba, mekušaca i školjkaša. Navedene vrijednosti omogućuju čitateljima da gotovo svaki recept prilagode vlastitom ukusu, navikama, financijskim mogućnostima te vjerskim i drugim uvjerenjima koja utječu na stil prehrane.
Kako odabrati korisna i zdrava jela
Pripremajući knjigu autorice su mislile i na one koji često jedu u restoranima. Objed ili večera, kao i povremene male zakuske izvan kuće, mogu se pretvoriti u veliki užitak ako prihvatimo pravila uravnotežene prehrane. Autorice nas uče kako odabrati korisna i zdrava jela s malo masti i kolesterola i kako se zdravo hraniti u bilo kojoj vrsti restorana. Slijedeći upute autorica navedene u knjizi "Mozak koji traje" u gotovo svakom restoranu možete pomiriti svoje sklonosti i brigu o zdravlju te naći jela s niskom koncentracijom masti. Bilo da s kolegama s posla objedujete u meksičkom restoranu ili s dragom osobom u romantičnom francuskom restoranu, uživanje u nacionalnim specijalitetima ne mora podrazumijevati mnogo masnoća. Od kineske do grčke, od kajunske do vijetnamske, svaka vam kuhinja nudi izvrsna jela koja su istodobno zdrava za vaš mozak i krvne žile. Savjeti koje ćete pronaći u odlomcima knjige "Mozak koji traje" pomoći će vam u odabiru zdrave hrane u različitim restoranima, pa čak i u restoranima "brze hrane" (fast food), čiji nam proizvođači danas nude veći izbor niskokaloričnih namirnica nego ikada prije, a salate glavnog kuhara, sendviči od piletine sa žara i niskokalorični jogurti samo su neki od primjera.
Autorice u svojoj knjizi nisu zaboravile niti mnoge ljude koji svoje poslove moraju obavljati i za vrijeme ručkova i večera, odnosno poslovne ljude koji se s pravom boje da će im takav način života pribaviti suvišne kilograme, umanjiti njihove sposobnosti i ugroziti zdravlje. Autorice nas žele uvjeriti da strah nije neopravdan, ali da to nije nužno te da možemo i moramo naučiti očuvati dobro zdravlje i istodobno ispunjavati sve svoje društvene i profesionalne obveze. Autorice nas upućuju što valja poduzeti i odakle krenuti kako bi prve rezultate primjene nekih pravila osjetili već za nekoliko dana, a trajnim prihvaćanjem zdravijih navika osigurali snagu koja nam je potrebna kako bismo se nosili sa svakodnevnim izazovima i stresovima.
Prof. dr. sc. Vida Demarin i suradnice knjigom "Mozak koji traje", koja se može nabaviti u svim dobro opremljenim knjižnicama, odgovaraju na vaša najčešća pitanja o zdravlju, kako ga sačuvati i održati, preporučuju svim zainteresiranima što čitati kako bi proširili svoja znanja, omogućuju uživanje u čitanju knjige te naposljetku i najvažnije korištenje znanja stečenih čitanjem knjige u našem svakodnevnom, zdravijem životu.
Pošalji Print Komentar
više o ovoj temi...
Prevencija moždanog udara
Mada su zadnjih godina razvijeni terapijski postupci kojima se može smanjiti oštećenje mozga nastalo ishemijskim moždanim udarom (tromboliza), prevencija je i nadalje najučinkovitija strategija za smanjivanje učestalosti moždanog udara.
08.02.2005.
Epidemiologija moždanog udara
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava - godišnje u svijetu od kardiovaskularnih bolesti umire preko 16,5 milijuna, a u Europi više od 5 milijuna ljudi. Udio cerebrovaskularnih bolesti na razini svijeta iznosi 32,9%, a u Europi 29,4%. Globalno cerebrovaskularne bolesti uzrok su smrti u oko 5,5 milijuna ljudi, a od toga blizu 1,5 milijun u Europi. Cerebrovaskularne bolesti 1990. godine nalazile su se na drugom mjestu iza ishemičnih bolesti srca među 15 najčešćih uzroka smrti, a projekcije za 2020. godinu govore da će ove dvije skupine i dalje biti vodeći uzrok smrti u svijetu.
31.01.2005.
Moždani udar - rastući medicinski i socijalno ekonomski problem
Moždani udar je važan zdravstveni i socijalno-ekonomski problem, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Epidemiološki podaci iz zapadnih zemalja pokazuju smanjivanje morbiditeta i mortaliteta od moždanog udara u zadnjim desetljećima prošloga stoljeća, što je izravna posljedica preventivnih aktivnosti. Nužno potrebno je širiti spoznaju o sprečavanju moždanog udara pomoću različitih metoda primarne i sekundarne prevencije a dosljedno i sveobuhvatno provođenje objavljenih preporuka za zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom može tome značajno doprinijeti.
21.01.2005.
Moždani udari najčešći ponedjeljkom
Istraživanje provedeno u Finskoj je pokazalo da se moždani udari najčešće događaju ponedjeljkom, a najrjeđe nedjeljom.
25.07.2004.
Moždani udar i rizik za Alzheimerovu bolest
Doživljena moždana kap kod starijih pacijenata čini se da povećava rizik za razvoj Alzheimerove bolesti, a pretpostavlja se da je to zbog oštećenja koju izaziva krv u mozgu.
24.12.2003.
Moždani udar
Moždani udar je prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok invaliditeta u svijetu i kod nas, te vodeći uzrok demencije. Stoga moždani udar nije samo medicinski, nego i veliki socioekonomski problem. U tranzicijskim zemljama, zemljama u razvoju, a i u Hrvatskoj učestalost obolijevanja od moždanog udara je u porastu, pa se očekuje prava "epidemija" obolijevanja od moždanog udara u godinama koje dolaze.
28.05.2002.
Moždani udar češći u bolesnika s anginom pectoris
U bolesnika sa stabilnom koronarnom bolesti, težina angine pectoris direktno je povezana s rizikom oboljevanja od ishemičnog moždanog udara, obajvljeno je u najnovijem broju časopisa Stroke.
26.01.2002.
Moždani udar - kako se vratiti u prijašnji način života
Posljedice bolesti mogu se ublažiti, a kod lakših moždanih udara i potpuno otkloniti. Moždani udar redovito ošteti dio mozga, pa kljenut i osjetilni poremećaji zahvate dijelove tijela kojima upravlja upravo taj dio mozga. Stoga je mnogim bolesnicima nakon moždanog udara nužna njega i promišljena rehabilitacija, kako bi opet postali samostalni. Često bolesnik mora ponovo naučiti hodati, govoriti, odijevati se, prati...
