Eikosanoidi su tvari koje između ostalih obuhvaćaju prostaglandine, tromboksane i prostacikline, čija je ravnoteža odgovorna ne samo za stanje glatke muskulature (kontrakcija/relaksacija) i osobito protok krvi (spazam krvnih žila, sklonost trombozi), nego su i dijelom gotovo svih staničnih procesa koji se odvijaju u tijelu. Višak prostaglandina F2alfa i manjak prostaglandina E, biokemijska je osnova stanja odgovornog za nastanak mnogobrojnih ginekoloških tegoba i prirodna posljedica pojačane izloženosti stresu i neuravnotežene prehrane.

Prehrana sastavljena uglavnom od rafiniranih namirnica (rafinirani šećeri i rafinirani ugljikohidrati), i koja sadrži djelomično hidrogenizirane biljne masti ili zasićene masne kiseline podržava i potiče hormonske poremećaje na svim razinama. Od najvećeg značaja je utjecaj na razinu hormona gušterače inzulina, čija razina raste, i glukagona čija razina opada. Ova neravnoteža se zauzvrat prenosi i zrcali na izuzetno složene interakcije eikosanoida, pri čemu nastupa prevaga prostaglandina F2alfa.

Prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida podrazumijeva nekoliko bitnih točaka:

• Smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata. Ovo se odnosi prije svega na kekse, kolače i druge slatkiše, bijeli šećer, kruh i peciva od bijelog brašna.
• Ograničenje (najviše 2 obroka/tjedan) ili potpuni prestanak potrošnje mesa i jaja. Crveno meso i žumanjak jajeta bogati su izvor arahidonske kiseline, koja je polazna tvar u nastanku prostaglandina F2alfa. Osim toga crveno meso može biti izvor zasićenih masnih kiselina koje djeluju na isti način.
• Izbjegavanje izvora transmasnih kiselina ili hidrogeniziranog biljnog ulja kao što su margarin i biljna mast, koji djeluju stimulatorno na proizvodnju prostaglandina F2alfa.
• Dopuna prehrane s esencijalnim masnim kiselinama (Omega 3 masne kiseline) koje su sastavni dio staničnih membrana, kao i membrana staničnih organela. Omega 3 masne kiseline su jedinstveni sastojak ribe i ribljeg ulja, a njihovi tipični predstavnici su EPA (eikosapentaenoična kiselina) i DHA (dokosaheksaenoična kiselina). Njihova najznačajnija svojstva su sniženje razine LDL kolesterola i triglicerida, održavanje zdravlja kože, kose i noktiju, jačanje obrambenog sustava, ublažavanje depresije, sniženje krvnog tlaka, povoljan efekat na reumatoidni artritis itd. Preporučena dnevna doza je 1.000 mg EPA i 720 mg DPA uz 1.5 mg vitamina E. Ukoliko riblje ulje nije prihvatljivo ili dostupno preporučuje se koristiti sjemenke lana dva do četiri puta tjedno po 500 mg.

Od velike koristi može biti prestanak trošenja mliječnih proizvoda, osobito sladoleda, svježeg sira i jogurta. Točan razlog štetnog djelovanja mliječnih proizvoda na nastanak menstrualnih grčeva, PMS, mastopatije, endometrioze i mioma ("estrogen ovisnih" stanja i tumora) nije poznat. Pretpostavlja se kako uporaba hormona rasta za goveda, antibiotika ili pesticida u prehrani krava može interferirati s metabolizmom ženskih spolnih hormona u crijevima (utjecaj na crijevnu floru i upliv u enterohepatičku recirkulaciju estrogena). U prilog ovoj pretpostavci ide i zapažanje kako organski proizvedeno mlijeko ne djeluje štetno na tkivo maternice ili grudi. Idealna zamjena za mlijeko i mliječne proizvode su sojino mlijeko i sojini proizvodi. Soja sadrži obilje biljnih vlakana i fitoestrogena, osobito dva izoflavona, genistein i daidzein, a osim toga dobar je izvor minerala: kalcija, željeza, magnezija i fosfora, te vitamina B skupine.

Osim opisanih promjena u izboru namirnica, preporučuje se nadopuna prehrane s mineralno-vitaminskim dodacima kao što su magnezij, vitamini B skupine (osobito vitamini B2, B6, B12 i folna kiselina) i vitamin E. Preporučene doze kreću se za magnezij od 400 do 800 mg/dan, vitamine B skupine oko 50 mg/dan za većinu vitamina i vitamin E 100 - 400 IJ/dan (50 mg/dan).izvor:DR.HARNI  POLIKLINIKA HARNI